Čelnici zemalja članica, među njima i hrvatski premijer Zoran Milanović, okupit će se u četvrtak na neformalnom summitu u Bruxellesu, prvotno zamišljenom kao sastanak posvećen borbi protiv terorizma, a kojim će na kraju dominirati kriza u Ukrajini te položaj Grčke u eurozoni.

Diplomati ističu da je ovo jedan od najneizvjesnijih summita posljednjih nekoliko godina, posebice u vezi s dramatičnim zbivanjima u Ukrajini i odnosima s Rusijom.

Rasprava o Ukrajini ovisit će uvelike o rezultatima summita u Minsku, gdje će se u srijedu navečer sastati predsjednici Ukrajine Petro Porošenko, Rusije Vladimir Putin, Francuske Francois Hollande i njemačka kancelarka Angela Merkel.

Svi u Europskoj uniji podržavaju diplomatske napore Njemačke i Francuske, koji pokušavaju postići novi mirovni dogovor i nadaju se dobrom ishodu jer eskalacija u istočnoj Ukrajini može ugroziti sigurnost kontinenta.

"Ako se postigne sporazum, to neće biti kraj poteškoća. Ali ako sastanak završi s negativnim rezultatima, onda su otvorene sve opcije koje možete zamisliti, a neke od njih su zabrinjavajuće", izjavila je u srijedu visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini.

Diplomatski napori usmjereni su na ključna pitanja - povlačenje snaga i teškog naoružanja te nadzor granice između Rusije i Ukrajine.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica u ponedjeljak su kao znak potpore diplomatskim naporima odgodili na tjedan dana primjenu proširenego popisa sankcioniranih fizičkih i pravnih osoba odgovornih za kršenje suverenosti i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine.

EU također priprema dodatne gospodarske sankcije protiv Rusije, ali na ovom summitu ne treba očekivati odluku o tome čak i ako diplomatski napori na rješavanju ukrajinske krize ne daju željene rezultate.

Drugo ključno pitanje odnosi se na vojnu pomoć Ukrajini u borbi s proruskim separatistima, o čemu razmišljaju Sjedinjene Države, dok europske zemlje uglavnom nisu tome naklonjene.

GRČKA

Ovo će biti prvi summit na kojem će sudjelovati novi grčki premijer Aleksis Cipras, koji je izbore dobio na temelju obećanja da će okončati s politikom štednje i koji sada želi olakšati uvjete za nastavak financijske pomoći svojoj zemlji.

Na summitu se ne očekuje sadržajnija rasprava o Grčkoj i njezinoj budućnosti u eurozoni, iako se ne mogu isključiti oštriji tonovi. Rasprava je za sada prebačena na euroskupinu, forum koji okuplja ministre financija eurozone, koji će se okupiti na izvanrednom sastanku u srijedu navečer. Međutim, ni na tome sastanku neće biti sadržajnije rasprave, koja bi trebala uslijediti na redovitom sastanku euroskupine u sljedeći ponedjeljak.

Na večerašnjem sastanku novi grčki ministar financija Janis Varufakis imat će prigodu predstaviti svojim kolegama prve nacrte planova nove grčke vlade.

Nova grčka vlada je nakon pobjede na izborima poslala niz poruka, većinom populističkih i istodobno proturječnih.

Te ideje nisu do sada naišle na dobar prijem u europskim prijestolnicima. Smirivanju napete situacije ne pridonose ni neke ratoborne izjave pojedinih članova grčke vlade protiv Njemačke, ističu diplomatski izvori.

Grčka ne želi zatražiti nastavak dosadašnjeg programa financijske pomoći koji je bio uvjetovan strogim mjerama štednje i umjesto toga traži novi program kojim bi se premostilo razdobljle do rujna, kada bi vlada trebala izići s cjelovitim programom.

Grci žele u tom novom prijelaznom programu preuzeti 70 posto obveza koje su već preuzeli, a ostalih 30 posto zamijenili bi s nizom reformi namijenjenih za poticanje gospodarskog rasta.

Prema diplomatskim izvorima, od večerašnjeg sastanka euroskupine ne treba očekivati konkretne odluke, nego tek redoslijed koraka koji slijede, dok bi u ponedjeljak na redovitom sastanu euroskupine moglo doći do neke konkretne odluke.

BORBA PROTIV TERORIZMA

Neformalni summit je sazvan nakon terorističkih napada u Parizu početkom ove godine, ali su situacija u Ukrajini i grčko pitanje marginilizirali tu temu.

Čelnici bi na summitu trebali usvojiti izjavu o protuterorističkim mjerama i to će biti jedini pisani dokument s ovoga sastanka.

Izjava je uglavnom najvećim dijelom usuglašena i još se jedino razgovara o europskom registru putnika u zračnom prometu, o ravnoteži između sigurnosti i ljudskih prava, jer su neke zemlje iznimno osjetljive zbog mogućnosti da neke sigurnosne mjere ne ugroze ljudska prava te pitanja učinkovitijih kontrola na vanjskim granicama schengenskog prostora.

Većina zemalja članica slaže se da postojeća schengenska pravila predstavljaju dovoljan okvir za učinkovitije kontrole na vanjskim granicama Schengena i da nije potrebno mijenjati odredbe schengenskog sporazuma.

Očekuje se da će čelnici pozvati Europski parlament da što prije izglasa direktivu o registru putnika u zračnom prometu, što je do sada odbijao jer ne pruža dovoljno jamstava za zaštitu privatnosti.