"Garancijom za mlade" propisano je da se svaka mlada osoba mora zaposliti u roku četiri mjeseca nakon što završi školovanje, ili joj se mora omogućiti pripravništvo, naukovanje i školovanje

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić i glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić u četvrtak su u Banskim dvorima potpisali sporazum o suradnji na provedbi programa zapošljavanja "Garancije za mlade", za što je u ovoj godini osigurano ukupno 1,2 milijarde kuna - polovica iz državnog proračuna, a polovica iz EU fondova.

Potpisivanju je nazočio premijer Zoran Milanović koji je izrazio uvjerenje da će sporazum pridonijeti smanjenju nezaposlenosti mladih ljudi u Hrvatskoj, u kojoj je trenutno nezaposleno oko 50.000 osoba između 15 i 25 godina starosti.

Vlada svjesna problema nezaposlenosti mladih

"Od prvog dana mandata ova je Vlada svjesna problema nezaposlenosti mladih i stoga smo napravili niz mjera koje se već provode. No, uz sve mjere stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj je previsoka i to je ključni problem koji pokušavamo riješiti", rekao je premijer.

Za čitavo je društvo loše ako mladi između 15 i 25 godina ne idu u škole, odnosno ne obrazuju se ili ne rade, upozorio je.

U Španjolskoj je, primjerice, veliki broj onih koji sada izlaze iz 20-ih godina, a nisu završili školovanje. Kod nas, bez obzira na visok postotak od 42 posto nezaposlenih mladih stanje i nije tako loše, tvrdi premijer.

Bez povećanja osobne potrošnje i investicija neće biti ni rasta BDP-a, a mnogim mladim ljudima ne ostaje puno za osobnu potrošnju jer su opterećeni kreditima.

Afirmativan pritisak na zapošljavanje mladih

"Garancija za mlade" je stoga oblik afirmativnog pritiska, jer je uloga Vlade da takvim mjerama potiče zapošljavanje mladih, umjesto da sve prepusti tržištu. To je politička, administrativna, ali i demografska mjera, poručio je Milanović.

Ministarstvo rada i HUP posebno će surađivati u promociji mjera za mlade koje su predviđene planom implementacije i smjernicama za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja za razdoblje od 2015. do 2017., najavio je Majetić.

Vrlo bitnim ocijenio je informiranje poslodavaca o načinima i mogućnostima korištenja svih mjera za zapošljavanje mladih, kao i mjera na poticanje samozapošljavanja u obrtu ili trgovačkom društvu.

U HUP-u smo svjesni da je Hrvatska u samom vrhu europskih zemalja po stopi nezaposlenosti među mladima, i taj problem traži hitno i sveobuhvatno rješenje, rekao je Majetić.

Usklađivanje obrazovanja s tržištem rada

Jednim od nužnih koraka za povećanje zapošljavanja mladih smatra usklađivanje obrazovnog sustava s realnim potrebama tržišta rada, jer se poslodavci svakodnevno susreću s tim problemom.

Istraživanje je pokazalo da 74 posto ljudi u obrazovnim institucijama smatra da su mladi koji završe fakultete i visoke škole spremni za tržište rada, dok to istodobno misli samo 34 posto poslodavca i 38 posto mladih, upozorio je Majetić.

Ministar Mrsić podsjetio je na mjere koje su polučile rezultate, kao što je zapošljavanje mladih bez zasnivanja radnog odnosa, u okviru čega je dosad zaposleno 37.000 mladih, od kojih je više od 60 posto dobilo stalni posao kod poslodavca gdje su bili pripravnici.

Također je donesen zakon po kojem se poslodavca koji zaposli mladu osobu na neodređeno vrijeme kroz pet godina oslobađa od plaćanja doprinosa iz tzv. bruto II.

"Garancijom za mlade" propisano je da se svaka mlada osoba mora zaposliti u roku četiri mjeseca nakon što završi školovanje, ili joj se mora omogućiti pripravništvo, naukovanje i školovanje.

Mrsić je ocijenio da se radi o dubokim reformskim mjerama, pogotovo u strukovnom obrazovanju, za čiju će provedbu trebati puno napora i suradnje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, HUP-a, sindikata i Vlade.