Dosadašnje politike EU-a pridonijele su znatnom smanjenju onečišćenja okoliša i poboljšanju kvalitete zraka i vode u Europi, ali će te politike trebati temeljito promijeniti kako bi se postigli ciljevi u zaštiti okoliša do 2050., pokazuje izvješće Europske okolišne agencije, koje je u utorak predstavljeno u Europskoj komisiji.

Izvješće pod nazivom "Europski okoliš - stanje i izgledi u 2015", sveobuhvatna je procjena europskog okoliša. Izvješće uključuje izvješća nacionalnih okolišnih agencija te sadrži i procjene i podatke na nacionalnim, regionalnim te na globalnoj razini.

"Iz izvješća se jasno vidi da se EU-ovim politikama u području okoliša ostvaruju poboljšanja, a uz to se i otvaraju radna mjesta. Izniman rast zelene ekonomije, koji se nastavio i u najtežim godinama recesije, koristan je za konkurentnost Europe", rekao je europski povjerenik za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Karmenu Vella.

U izvješću se naglašava da Europa ne ide u smjeru potrebnom za sprječavanje gubitka bioraznolikosti te da i dalje nestaju životinjska i biljna staništa. Morska je bioraznolikost i dalje posebno ugrožena. Komisija će tijekom 2015. godine posvećene prirodnom kapitalu dopuniti nalaze izvješća s dubinskim izvješćem o „stanju prirode".

EU je, prema izvješću, suočena s dvostrukim izazovom obnove i zaštite svojih morskih ekosustava uz istodobno zadržavanje pomorskih i priobalnih aktivnosti u temelju gospodarstva i društva EU-a.

Kada je riječ o klimatskim promjenama, izvješće pokazuje da se ostvaraju rezultati. Emisije stakleničkih plinova manje su za 19 posto u odnosu na 1990., dok je gospodarstvo EU-a poraslo za 45 posto. Europa se približila i ispunjenju ciljeva udjela obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti za 2020.

Ali, "postojeće politike i mjere neće biti dovoljne da bi se ostvario dugoročni cilj smanjenja emisija za 80 - 95 posto do 2050. kojim se Europa preobražava u niskougljično gospodarstvo", kaže se u izvješću.

Unatoč određenim rezultatima u pogledu čistoće zraka, niska kvaliteta zraka i dalje je vodeći ekološki uzrok prerane smrti u Europskoj uniji.

U izvješću se navodi da će Europa morati proći još dug put kako bi do 2050. postigla utvrđen cilj "živjeti dobro unutar granica našeg planeta". Iako se Europa prirodnim resursima koristi učinkovitije nego prije, degradacija resursa na koje se oslanja i Europa i svijet nije zaustavljena. Problemi kao što su gubitak biološke raznolikosti i klimatske promjene i dalje predstavljaju najveće prepreke ostvarenju ovoga cilja.

"Naše analize pokazuju da su se europskim politikama tijekom godina uspješno riješili mnogi okolišni izazovi. No, one također pokazuju da i dalje štetimo prirodnim sustavima o kojima ovisimo", rekao je direktor Europske ekološke agencije Hans Bruyninckx.

"Dok je život unutar granice planeta ogroman izazov, sučeljavanje s njim može donijeti značajne dobrobiti. Potpuno iskorištavanje mogućnosti inovacija u Europi i stvaranje novih industrija moglo bi uistinu dovesti do ostvarenja zdravog i održivog društva te nas pozicionirati kao predvodnike u znanosti i tehnologiji", dodao je.