Nakon što je, suprotno svojim prijašnjim najavama, ipak aktivirao pravo na dužnosničku naknadu, što podrazumijeva primanje pune predsjedničke plaće idućih šest mjeseci te pola tog iznosa još pola godine, što je u javnosti izazvalo dosta negativnih reakcija, bivši predsjednik dr. Ivo Josipović pokušao je popraviti dojam najavom doniranja novca koji će mu ostati od predsjedničke kampanje, piše Slobodna Dalmacija

Dr. Josipović je, naime, objavio da će nakon stavljanja točke na predizborne financije svog stožera ostati u plusu od 400 do 500 tisuća kuna. Iako su mu rashodi bili veći od prihoda, zbog čega je ostao u minusu od 726.030 kuna, dr. Josipoviću tek treba biti uplaćeno oko 1,1 milijun kuna na ime naknade za predizbornu promidžbu, što znači da će na koncu ipak biti definitivno u plusu.

No, čini se da se bivši predsjednik ipak malo preračunao, i da bi "velika gesta" lako mogla prerasti u novi medijski autogol.

Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, u članku 14., među ostalim, propisuje da su kandidati "dužni preostala sredstva sa svojih posebnih računa za financiranje izborne promidžbe vratiti uplatiocima, razmjerno doniranom iznosu".

No, kako je ovdje riječ zapravo o naknadi troškova izborne promidžbe, na koju dr. Josipović može računati unutar 60 dana od objave konačnih službenih rezultata izbora jer je bez problema ostvario više od "10 posto važećih glasova birača", po zakonskim je odredbama (članak 20.) predviđena tek "uplata na središnji račun političke stranke koja ih je kandidirala".

A znamo li u kakvim su odnosima trenutačno dr. Josipović i SDP, ni to nije nimalo realno očekivati. Uostalom, bivši je predsjednik i naznačio da ne zna u kojem će smjeru donacija, ali da to neće biti upotrijebljeno za političku aktivnost.

"Ključno je kako će DIP protumačiti odredbe Zakona, koliko je meni znano, ne postoji mogućnost za doniranje preostalog novca s posebnog računa nekoj trećoj osobi ili recimo udruzi, baš kao što ga nije moguće uzeti sebi", komentirao nam je Dragan Zelić iz GONG-a.

"To aktualizira pitanje regulacije financiranja kampanja. Postojeći zakon je svakako bolji, ali i ovo je primjer da ima još sitnica koje treba doraditi, kaže nam Zelić.