Namjerava se ići linkom preko web stranice Udruge na način da se čitav događaj može gledati direktno preko interneta

U pitanju je tako obična i tako spektakularna - pomrčina Sunca. Prirodni fenomen koji nastaje kada se Mjesec ispriječi između Sunca i Zemlje, pa nam djelomično ili potpuno zakloni najsjajniju i najveću „balotu" našeg komadića svemira, piše Narodni list

Mjesec je tada, pojašnjavaju stručno znanstvenici, u fazi mlađaka, a Sunce se može nalaziti 16.5 stupnjeva s jedne ili druge strane uzlaznog ili silaznoga Mjesečeva čvora. I što sada? To ćemo imati priliku i uživo vidjeti, koncem idućeg tjedna, u petak, 20. ožujka.

-Tada nam slijedi djelomična pomrčina Sunca. I to ne neka slabašna. Preko pedeset posto njega postat će tamna sjena. Pomrčina počinje u 9.45 i završava u 11.41. sat - kaže Ivo Dijan, tajnik, ali i „alfa i omega", Astronomsko-astronautičkog društva Zadar. Udruga u tom terminu ispred Arheološkog muzeja organizira i poziva na skupno promatranje Mjesečeva „skrivanja" Sunca. Baš kako su to uradili i prije 16 ljeta.

-Da, 11. kolovoza 1999. na Forumu smo priredili punkt za promatranje 92 posto pomrčine Sunca pomoću izravne video projekcije i posebno naručenih naočala. Posjet je bio izniman, pa se u svakom trenutku pred postavljenim ekranom nalazilo barem tristotinjak sugrađana. Proveli smo najveću i najoriginalniju akciju promatranja pomrčine Sunca za građane u Hrvatskoj putem video projekcije i računalne animacije što su popratili svi mediji, a najprisutniji smo bili u svim emisijama HTV-a vezanim za pomrčinu Sunca. Iz istog razloga, na identičnu lokaciju vraćamo se za desetak dana. Namjeravamo ići linkom preko naše web stranice na način da se čitav događaj može gledati direktno preko interneta - otkriva Dijan.

Pomrčina Sunca koja bi nad dijelovima Europe mogla zamračiti čak 90 posto sunčeve svjetlosti bit će za promatrače kod nas prva u trećem tisućljeću i općenito u svijetu najveća u posljednjih 15,5 godina. Mjesec će se toga dana naći između Sunca i Zemlje što će nadviti sjenu nad naš planet, a to će najviše biti izraženo u sjevernim predjelima. Potpunu pomrčinu, u trajanju oko dvije minute, vidjet će tek stanovnici skandinavskog atlasa i Farskih otoka. Djelomična pomrčina bit će vidljiva diljem Sjeverne Afrike i Rusije, a prolazak Mjeseca između Zemlje i Sunca trajat će oko 90 minuta. Nekakvih većih problema u Europi ne bi trebalo biti, a jedino upozorenje zasad su izdali neki distributeri električne struje koji su upozorili da bi moglo biti manjih problema s energetskom opskrbom u krajevima koji se oslanjaju na solar.

No, jeste li možda znali da je prva snimljena pomrčina Sunca u Hrvatskoj snimljena upravo iz Zadra? Ha. Na Staru godinu, 31. 12. 1861. pionir hrvatske fotografije, fratar o. Dragutin Antun Parčić, poznati naš jezikoslovac i prirodnjak, rođen u Vrbniku na otoku Krku 26. svibnja 1832. a umro u Rimu 25. prosinca 1902., u kadar je upravo u Krševanovom gradu uhvatio triptih pomrčine Sunca u tehnici dagerotipija. Iako spada u pet najstarijih planetarnih fotografija toga fenomena, slabo je poznata u astronomskim krugovima.

-Pronašli su je 1986. naši članovi za proučavanje povijesti astronomije u Zadru i okolici okupljeni u jednu iz sekcija društva - napominje tajnik AAD-a, ne bez ponosa.

Astronomsko-astronautičko društvo Zadar osnovala je grupa zaljubljenika u astronomiju 10. lipnja 1980., tada kao Astronomsko amatersko društvo Zadar. Udruga je dugo „patila" zbog nedostatka prostora tako da je često mijenjala adrese - od prostora PD Paklenica preko Gimnazije, Pomorske škole,... pa do današnjih prostorija u ulici Brne Krnarutića 2. U točno tri i pol desetljeća „života" postignuti su zapaženi rezultati djelovanja. Tako su članovi sekcije za praćenje i proučavanje Sunca sredinom 80-tih na kongresu astronoma profesionalaca ondašnje države na Hvaru kao amateri probili led i zadivili profesionalce svojim radovima. Pored fotke pomrčine Sunca, pronađena je i knjižica pod nazivom „O prostranosti svemira gledano kroz suvremena astronomska otkrića" autora svećenika dr. Antonija Bašića, rodom iz Boke Kotorske, tiskane u Zadru 1825., prije ravno 190 godina.

-Naši članovi sekcije za praćenje meteora nekoliko puta su sudjelovali na ljetnim astro-kampovima na otoku Prviću kraj Šibenika. Krajem 1989. osnivamo i sekciju raketnih modelara koja nije uspjela saživiti kako treba jer je ubrzo počeo rat. Udruga 1996. počinje sa sve većom aktivnošću, pokreću se neke stare sekcije - promatračka, raketarsko-modelarska, meteorska... Bitniji uspjesi dolaze tek 1998. kada modelarska sekcija prvi put sudjeluje na natjecanju mladih raketara u Novoj Rači pored Bjelovara i kada sekcija za meteore počinje s praćenjem meteorskog roja Leonidi u suradnji sa Radio klubom Jadera - ističe Dijan.

Dolaskom nove generacije članova 2005. najviše dobiva sekcija raketnih modelara koji postižu odličan rezultat kako ekipno tako i kod pojedinaca. Nastupalo se i sudjelovalo na desetcima nadmetanja, kampova, susreta, kao što su Ljetna astronomska škola u Korenica, na temu meteorski rojevi i izrada teleskopa, ili u Dubrovniku, na PH mladih tehničara. Domaćini su raznih popularnih javnih predavanja poznatih stručnjaka, tribina, izložbi i promatranja noćnog neba pomoću teleskopa za građanstvo na raznim lokacijama, a najviše na Donjoj rivi, gatu Obale kralja Petra Krešimira IV. Pored osvojenih zlatnih, srebrnih i brončanih medalja raketara udruga se može pohvaliti da su iz njenih redova proizašli danas priznati znanstvenici kako u Hrvatskoj tako i inozemstvu: doc. dr. sci Nenad Pavin (Zavod za teorijsku fiziku), doc. dr. sci. Leonardo Marušić (Odjel za promet i pomorstvo Sveučilišta u Zadru), dipl. inž. Ivan Bosnić (System Architect at Envox Lab - part of Envox Worldwide), mr. sc. Leo Bosnić (GIS DATA) i dipl. inž. Dalibor Šimunić, fizičar.

Naslijeđe unucima

Društvo provodi i aktivnosti u povodu proglašenja 2015. Međunarodnom godinom zaštite svjetlosnog onečišćenja. U pripremi se nalazi rad pod naslovom „Svjetlosno onečišćenje Zadarske županije", s osvrtom na floru, faunu i zdravlje ljudi, koji će se nastojati realizirati u suradnji sa TZ općina i gradova, Sveučilištem, đacima srednjih i osnovnih škola.

-Radi se o mjerenjima svjetlosnog onečišćenja, na nekoliko točaka, naročito turistički zanimljivih, kao Nin, Podvelebit, Vransko jezero, Ravni Kotari i Pag - naglašava Ivo Dijan. Nakon pomrčine koja nas očekuje uskoro, a koja će na razdjelnici zime i proljeća, trajati oko dva sata, s vrhuncem do nešto manje od tri minute, iduća takva, vidljiva u Europi, predviđa se tek 2026. Potpuna pomrčina Sunca na nekome mjestu Zemljine površine javlja se u prosjeku svakih 400 godina. Posljednja potpuna pomrčina, vidljiva iz Hrvatske, prikazala se 15. 2. 1961., a iduća će se zbiti pred našim unucima, 3. rujna 2081.

Prijetnja očima!

Poznato je da pomrčina sunca utječe na ponašanje životinja i da treba pripaziti na kućne ljubimce tijekom kozmičkog fenomena. No i na vlastite oči, jer je opasnost po vid pri izravnom gledanju nebeskog događanja uistinu velika. Morate upotrijebiti zaštitu, najbolje naočale za pomrčinu, masku za zavarivanje ili napraviti projekciju slike Sunca. Začađeno staklo se ne preporučuje jer sloj čađe može biti neravnomjerno raspoređen i lako se skida pa postoji opasnost ozljeda. Koristite li teleskop, filter za Sunce obavezno mora biti postavljen ispred objektiva. Neki „dječji" teleskopi imaju filtere koji se postave na okular - oni vrlo lako mogu puknuti uslijed fokusirane topline svjetlosti - odmah ih bacite u otpad!

Turistička letargija

Dok neke okolni turistički gradovi u svojoj ponudi imaju podcrtanu i pomrčinu Sunca, neki čak i uz ekskluzivni program krstarenja i snimanja neba, dotle u Zadru po istom pitanju vlada potpuna letargija. U pojedinim dućanima nisu ni čuli za antisvjetlosna zaštitna sredstva. Da ne pričamo o nekakvim suvenirima s otisnutim imenom grada. Makar traje vrlo kratko, događaj je bez sumnji atrakcija turistima, znatiželjnicima, namjernicima i astronomima bez potrebe za "Zemaljskim animatorima".