Orkanska bura koja je pogodila priobalnu Hrvatsku na mahove je dostizala brzine od 200, pa čak i 240 kilometara na sat

Proteklog tjedna na Hrvatsku se obrušila, kako stručnjaci tvrde, najjača bura u povijesti, čije posljedice itekako osjećaju stanovnici brojnih mjesta diljem obale. Od prevrnutih automobila, poskidanih krovova, počupanih prozora i fasada, do uništenih nasada, ova je bura u pojedinim mjestima počinila više štete od mnogih nepogoda dosad, piše Narodni list

Stoga i ne čudi što od brojnih ljudi iz mjesta koja su najviše pogođena burom stižu pitanja hoće li se proglasiti elementarna nepogoda, hoće li dobiti pomoć od države ili lokalne samouprave i kome prijaviti štetu.

Orkanska bura koja je pogodila priobalnu Hrvatsku na mahove je dostizala brzine od 200, pa čak i 240 kilometara na sat, čime je lakoćom otkidala dijelove kuća, od krovova do grilja, pa čak i fasade, prevrtala je automobile i kamione, a uzrokovala je niz kvarova na dalekovodima i trafostanicama, zbog čega je na području Splitsko-dalmatinske, Zadarske i Lično-senjske županije bez električne energije bilo više od 15 tisuća kućanstava.

U Primorju je bura, osim nevolja u prometu, rušila stabla, bacala kontejnere, a u Rijeci je u jednom naselju stanarima POS-ove zgrade doslovce otkinula dio fasade na objektu u koji su uselili prije nekoliko mjeseci. U Dražicama bura je podigla krov na osnovnoj školi te su djeca evakuirana, a zatvorene su još neke škole na riječkom području i proglašeno je izvanredno stanje.

Najjača bura u povijesti izmjerena je u Splitu, prema upozorenju tamošnjeg Meteorološkog centra, sa brzinom vjetra preko 240 kilometara na sat. Takva je bura prekinula sav trajektni promet i nasukala nekoliko brodova, dok je na kopnu u isto vrijeme čupala drveće, krovove i fasade, te prevrtala automobile i teretna vozila.

Na zadarskom području bura je po običaju zatvorila sav promet na Dalmatini od tunela Sv. Rok do Posedarja, državna cesta D-54 Maslenica-Zaton Obrovački, kao i Paški most dok su za teretni promet zatvorene bile sve ceste. Kako je prenio i HRT, na upravnoj zgradi HAC-a kod Masleničkog mosta bura je otrgnula dio krova, u Pagu su dvije osobe zatražile liječničku pomoć zbog ozljeda od pada koji su izazvali udari bure, a također u Pagu je prevrnut i parkirani automobil kod crkve Sv. Jurja.

Hoće li biti proglašena elementarna nepogoda i mogu li na koji način oštećeni stanovnici dobiti pomoć ili neku vrst naknade za štetu od ovog nezapamćenog nevremena?

Predsjednik Županijskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda Davor Lonić kaže nam kako je teško očekivati pomoć za štete na obiteljskim kućama.

-Štetu je, prema Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda, dužna prijaviti svaka fizička i pravna osoba u roku osam dana od nastanka štete općinskom povjerenstvu. Dakle, ljudi trebaju otići u Općinu i prijaviti štetu, bilo to šteta na dimnjaku, na maslinama ili bilo koju drugu. Općinsko povjerenstvo je dužno te prijave zaprimiti, građanima dati specificirane formulare da ih popune i temeljem tih prijava procijeniti ima li osnove za proglašenje elementarne nepogode. Osnova za proglašenje elementarne nepogode je procjena je li zbog tog događaja, u ovom slučaju jake bure, onemogućen normalan život i rad građana na tom području. Financijski gledano, ta šteta koja je prijavljena mora biti u visini najmanje 30 posto izvornog proračuna Općine da bi se dobila neka pomoć. Ako pak Općina utvrdi da ima elemenata, onda od župana traži proglašenje elementarne nepogode i u tom slučaju, mi kao Županijsko povjerenstvo izlazimo na teren, utvrđujemo jesu li navedeni podaci točni i predlažemo županu da proglasi ili ne proglasi elementarnu nepogodu - pojašnjava nam Lonić i upozorava kako je ključna riječ - pomoć za ublažavanje štete, a ne naknada ili odšteta.

Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda kaže kako se, osim potresa od 7 i više stupnjeva Mercalli-Cancani-Siebergove skale, osobito elementarnom nepogodom smatraju i olujni i orkanski vjetrovi od 8 i više bofora. Dakle, već po resornom zakonu, bura koja se mjerila u većem području Dalmacije zadovoljava kriterije za proglašenje elementarne nepogode, jer već olujni vjetar brzine 62-74 kilometra na sat predstavlja 8 bofora, dok najviši 12 stupanj Beaufortove ljestvice navodi vjetar od 118-133 kilometra na sat, što je još uvijek poprilično slabije od 200-240 kilometara na sat koji su mjereni prošloga tjedna.

Sam zakon ponajviše se bavi zaštitom, dakle, obavezama države, lokalne samouprave, pa i samih građana te mjerama zaštite i spašavanja u slučajevima kad prijeti elementarna nepogoda. Odobravanje novčane pomoći, znači ne naknade ili odštete, procjenjuje Državno povjerenstvo, ali uz mišljenje Ministarstva financija. Pomoć se, prema zakonu, "prvenstveno odobrava fizičkim osobama za ublažavanje posljedica elementarne nepogode na njezinoj imovini, kada jedinice lokalne samouprave i uprave nisu u mogućnosti same dati pomoć".

Sama financijska pomoć, ukoliko je država i odluči dati iz državnog proračuna, odobrava se i usmjerava općini, gradu ili županiji na čijem području je nastala elementarna nepogoda. Dakle, ukoliko država i odluči općinama poslati nešto novaca za pomoć, a koji bi se mogli raspodijeliti pogođenom stanovništvu, najvažnije je prijaviti štetu.

Elementarna nepogoda zbog bure

Da je zbog bure već bila proglašavana elementarna nepogoda, potvrđuje nam i Lonić.

-Bilo je proglašenje elementarne nepogode za buru, koliko se sjećam, na području Karina i Grada Benkovca, gdje je također počinila velike štete na nasadima, ali i obiteljskim kućama i zgradama. No, iz iskustva mogu reći da nikakve pomoći niti od države niti od lokalne samouprave nisu bile isplaćivane u slučaju takvih šteta, osim šteta u poljoprivredi, osim naravno nedavne situacije s poplavom u Gunji i drugim dijelovima istočne Hrvatske. Čak i kad se dodjeljivala pomoć, ona je iznosila otprilike u razini dva do tri posto od iznosa štete - zaključuje Lonić, dodajući kako ipak svaka općinska ili gradska vlast može i po vlastitom nahođenju dodijeliti pomoć pogođenom stanovništvu, ukoliko za to imaju novaca u proračunu.