Kroz dvije do tri godine u školama bi trebala zaživjeti nova organizacija nastave, a u sklopu reforme kurikuluma. Posebna pažnja posvećuje se nižim razredima u kojima će biti omogućena fleksibilnija nastava, a učitelji bi sami odlučivali što će i koji dan podučavati. Radne skupine već su počele s radom, a prvi rezultati, najavljuju, bit će vidljivi u rujnu.

U područnoj školu u Rakitovcu, nedaleko Velike Gorice, učenici i učitelji marljivi su cijele godine; sakupljaju stari papir, u školskom vrtu sade voće i povrće, jedna su od prvih škola koja je u nastavu integrirala slijepog dječaka ili pak učenicu s Down sindromom.

"Rezultati su odlični. Mi smo lokalnoj zajednici, Gradu velikoj Gorici uštedjeli sigurno oko 100 tisuća kuna jer se javljamo na razne natječaje... Sami smo prihodovali sredstva kojima smo kupili nove stolice i ploče, klupe, ugradili klimu, kupili projektor ili išli na izlete. Evo već šest godina za redom naša djeca idu na besplatne izlete, naši roditelji ništa ne financiraju", kaže učitelj Miroslav Grahovac koji je nedavno proslavio 29 godina u razredu. "Sve je u dobroj organizaciji i pristupu nastavi", dodaje. Rakitovečku osnovnu školu pohađa 65 mališana s kojima radi četvero učitelja.

"Sve se dogovorimo i nije problem organizirati nastavu, pomaže nam ravantelj i lokalna samouprava. Naša škola, uz redovan rad, ima i ostale aktivnosti po kojima je škola prepoznatljiva i to radimo već 12-ak godina", priča. Ova mala područna škola jedna je od primjera kako uspješno organizirati nastavu, a što će ubuduće biti implementirano i u ostale niže razrede. Reformom kurikuluma kojeg pripremaju u Ministarstvu obrazovanja, a koja bi trebala zaživjeti 2017., nižim razredima omogućila bi fleksibilniju satnicu. Nastavnik bi sam kreirao raspored čime bi se napustio tradicionalni koncept "svaki sat- jedan premdmet", objašnjava članica ekspertne radne skupine Zrinka Ristić Dedić s Instituta za društvena istraživanja.

"Učitelji bi imali mogućnost da sam odrede hoće li jedan dan raditi umjetničko- jezično područje, drugi dan matematiku i priprodu ili na koji god način smatraju da mogu ostvariti ciljeve koje su si zadali u nekom razdoblju", pojašnjava. Naime, pokazalo se kako je postojeća predmetna struktura rigidna i treba osmisliti načine kako je učiniti fleksibilnijom, a školski sat ne bi trajao isključivo 45 minuta već bi se otvorio prostor za timski rad i kreativnost, integriranu nastavu i projektne dane.

"Pokazuje se i s učiteljske perspektive da je planiranje određenih nastavničkih cjelina teško ostvariti unutar postojeće satnice od 45 minuta i da je na ovaj način omogućeno da se neke teme kvalitetnije obrade", podvlači Ristić Dedić.Sve promjene su dobrodošle, smatra i Grahovac koji je ipak pomalo skeptičan: povijest je pokazala da se reforme slabo provode, zaključuje:

"Nekako sumnjam u to jer evo ovo je osma ili deveta reforma školstva otkako je Hrvatska samostalna država. mnoge su započete, a nisu nikad završene i to mi predstavlja sumnju. Zato nismo zadovoljni", poručuje.Iako je projekt tek u početnoj fazi, već u travnju se očekuje širenje radne skupine kojoj će krajem rujna pristupiti i 300-injak učitelja kako bi radili na predmetnim kurikulumima. Svi prijedlozi trebali bi biti gotovi do siječnja iduće godine nakon čega bi kurikulum trebao ići u javnu raspravu. Predstavljeni prijedlozi bit će okvir za još bolju efikasnost učenika, a cilj je stvoriti novi modreniji sustav obrazovanja.