Milijuni ljudi u Europi promatrali su u petak prijepodne pomrčinu Sunca koja se mogla djelomično vidjeti i u sjevernoj Africi i sjeverozapadnoj Aziji, prenose svjetski mediji.

Tijekom pomrčine Mjesec se nađe na svojoj putanji između Sunca i Zemlje i zakloni djelomično ili potpuno Sunce.

U Hrvatskoj je djelomična pomrčina bila nabolje vidljiva oko 10,40 sati.

Duboka se sjena stvorila prvo iznad Atlantskog oceana i protegnula se do Sjevernog pola. Prvi su djelomičnu pomrčinu mogli promatrati stanovnici sjeverne Afrike u 9,30 sati po srednjoeuropskom vremenu a posljednji oko podneva na području Mongolije.

Potpuna pomrčina najbolje se vidjela na području Farskih otoka koji su na dvije minute utonuli u mrak, i Svalbarda a najmračniji dio Zemlje u vrijeme ove pomrčine bilo je područje iznad Norveškog mora odmah ispod Arktičkog kruga u 10,46 sati. Taj dio svijeta bio je u potpunom mraku tri minute.

Sljedeća velika pomrčina nad Europom bit će vidljiva za 19 godina.

Znanstvenici su iskoristili pomrčinu kako bi proučili ponašanje atmosfere kad se 'isključi' Sunce. Tako je iskorištena prilika da se prati stvaranje i kretanje vjetrova i oblaka te promjene temperature.

Znanstvenici s Oxforda promatrali su utjecaj pomrčine Sunca na stabilnost energetskog sustava koji ovisi o radu solarnih ploča jer istovremeno njih tisuće ostaju bez izvora energije.

Sljedeće godine u ožujku slijedi potpuna pomrčina Sunca iznad Sumatre i Bornea koja će se protegnuti na područje iznad Tihog oceana.