Hrvatska kampanja "Manje oružja-manje tragedija" proglašena je najučinkovitijom u povijesti UN-a, a u splitskoj policiji, kao jednoj od najuspješnijih u toj akciji, kažu da je za dragovoljnu predaju ubojitih sredstava ključna suradnja s građanima - od lokalne zajednice i škola preko udruga civilnog društva do crkve.

U namjeri da senzibiliziraju javnost i potaknu na legaliziranje i dobrovoljnu predaju oružja, splitska je policija prije par godina pomoć potražila i od generalnog vikara Splitsko-makarske nadbiskupije don Ivana Čubelića, koji je u akciju uključio Franjevački samostan u Sinju. Osim što je s oltara pozivao na predaju oružja, sinjski je gvardijan akciju shvatio vrlo ozbiljno, pa je o opasnosti oružja snimio i spot što se pokazalo kao puni pogodak.

No, u policiji kažu da je za povrat i legalizaciju oružja, osim suradnje s građanima važna i dugogodišnja odlična suradnja dvaju odjela Policijske uprave splitsko-dalmatinske - Protueksplozijskog i Odjela prevencije.

Posebna pažnja na ratnim crtama razgraničenja

Gotovo da i nema javnog mjesta, institucije u lokalnoj zajednici, braniteljskih i sportskih udruga te medija gdje nisu promovirali akciju "Manje oružja-manje tragedija". Najviše i najupornije je odrađuju na nekadašnjim ratnim crtama razgraničenja, posebice oko Sinja, ali i Vrlike te Imotskog.

U proteklih pet godina stanovnici najveće dalmatinske županije dragovoljno su predali 39 komada automatskog i 5.981 komad rasprskavajućeg vatrenog oružja "A" kategorije (vatreno oružje, vojni projektili, eksplozivno i vojno oružje te razna streljiva), potom 20 komada vatrenog oružja "B" kategorije, 295.581 komad streljiva i 168,3 kilograma eksploziva.

Voditelj Protueksplozijskog odjela Marijan Ćelić za Hinu priznaje da stanovnici Splitsko-dalmatinske županije i u 2014. nastavljaju pozitivan trend dobrovoljnog povrata oružja. U rukama policije tako je završilo 12 kilograma čistog eksploziva, 21.505 komada streljiva, komad oružja "B" kategorije te 262 komada različitih vrsta rasprskavajućeg streljiva.

Pretinci, ladice, vitrine, garaže, tavani, podrumi sve su to mjesta gdje se godinama nakon rata odlagalo oružje i streljivo, koje je nerijetko znalo završiti i u moru. Prije nekoliko dana policija je dobila dojavu pa su njihovi ronioci iz mora kod Dječjeg sela u Promajni nedaleko Makarske izvadili 800 komada raznog puščanog streljiva, dok su prije nekoliko mjeseci u moru kod Podstrane pronašli topničke projektile iz Drugog svjetskog rata.

"Kod većine naših građana je savjest na visokom nivou i to se vidi po odazivu našim akcijama za povrat oružja. Najviše su vratili automatskih pušaka, nekoliko poluautomatskih pušaka (PAP), strojnica, veliki broj pištolja i revolvera, ručne bombe, razne kalibre pištoljskog i puščanog streljiva, a bilo je čak i minobacačkih mina koje su za vrijeme Domovinskog rata držali kao suvenire. Srećom, posljednjih desetak godina na našem je području sve manje stradavanja od minsko-eksplozivnih sredstava", otkrio je Ćelić, napominjući kako su sva ta sredstva velika opasnost za okolinu, te ih je bolje čim prije predati policiji kako bi se sačuvali ljudski životi.

Za dragovoljno vraćeno oružje nema sankcija

Upravo zato policija građane i dalje poziva da prijave oružje, ali ne i da ga sami donose u policijske postaje. Ćelić objašnjava kako policija nakon dojave dolazi po oružje, izuzima ga, transportira, skladišti i na kraju uništava kontroliranim eksplozijama. Jako je bitno da svi koji na telefon 192 dobrovoljno prijave oružje neće snositi nikakvu prekršajnu ili kaznenu odgovornost, no otkrije li policija oružje ili streljivo tijekom pretrage, vlasnik će biti kažnjen, napominju u splitskoj policiji.

"Ljudi u Hrvatskoj ovu aktivnost percipiraju samo kroz akciju 'Manje oružja-manje tragedija', koja se provodi s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), no i prije toga od 1991. policija je provodila akciju u skladu s planom Vlade RH 'Zbogom oružje'. Ova kampanja ide toliko daleko da su letci završavali čak na sportskim terenima, sajmovima, izložbama, prezentacijama, raznim akcijama i drugim javnim priredbama. Nema grada i veće općine u županiji u kojoj nismo provodili ovu akciju", kaže Paško Ugrina, voditelj Odjela prevencije splitsko-dalmatinske policije.

U suradnji s gradom Triljem i Muzejom cetinske krajine policija je s kampanjom "Manje oružja-manje tragedija" sudjelovala u izložbi oružja, a zahvaljujući promoviranju akcije na toj izložbi nastavljena je suradnja. U kampanji je o opasnostima oružja u posljednje dvije godine direktno educirano 1.316 djece, dok su s gradovima koji su bili bliže ratnoj crti bojišnice izrađeni promotivni materijali i stripovi za djecu. U prevenciji osim policije sudjeluje i lokalna zajednica, koja pomaže u izradi promotivnih materijala, a akcija je popraćena i u projektu "Siguran lov" u kojoj su lovci partneri policije za prijavu i povrat zabranjenog oružja.

"U svakoj aktivnosti s djecom vodimo računa o pedagoškim standardima kako ne bi stvorili suprotan efekt. Dijete ne treba privlačiti oružje iz znatiželje. O tome vode računa stručnjaci iz Protueksplozijskog odjela, a za vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana policija djeluje i kroz akciju 'Mir i dobro'", dodaje Ugrina.

U cijeloj Hrvatskoj građani su u najučinkovitijoj kampanji prikupljanja oružja u povijesti UN-a "Manje oružja-manje tragedija" od 1. rujna 2007. do kraja prošle godine policiji dragovoljno predali 3.340 kilograma čistog eksploziva, oko četiri milijuna komada streljiva raznog kalibra, 9.484 komada raznog oružja te 87.692 komada minsko-eksplozivnih sredstava.