Da je poduzetništvo slamka spasa za hrvatsko gospodarstvo slažu se i struka i politika. Za ulazak u poduzetnički svijet potrebno je ne samo poticati odrasle nego i pripremati mlade koji uskoro završavaju školovanje.

Provjerili smo koliko se pažnje obrazovanju za poduzetništvo posvećuje u hrvatskim školama.

Obrazovanje buduće radne snage za poduzetništvo i samozapošljavanje ključno je ne samo zbog recesijskih vremena, nego i zbog globalnih ekononomskih kretanja, slaže se struka. Ideje da će se država pobrinuti za posao pojedinca spadaju u prošla vremena i potrebno ih je napustiti, no čini se da su one i dalje duboko ukorijenjene u mentalitet većine hrvatskih građana, kaže Danijela Princi Grgat iz Hrvatskog instituta za financijsku edukaciju..

"Smatramo da je jako važno da prepoznaju i da ne odbace olako tu priliku i ne kažu to ne nešto što je predviđeno samo za odabrane, nažalost se poduzetništvo dovodi često u negativne konotacije. S druge strane imamo jako puno mladih talentiranih ljudi koji bi mogli od svojeg znanja zarađivati dodatne priloge, ne nužno da se bavi samo poduzetništvom", rekla je Princi Grgat za Media servis.Nevenka Lončarić Jelačić iz Agencije za odgoj i obrazovanje kaže da se o poduzetništvu u školama uči u okviru građanskog odgoja. Osim upoznavanja s pojmovima s učenicima se provode i praktični projekti..

"Postoji metodologija, nastavnici su za to osposobljeni, oni uočavaju probleme u svojoj društvenoj sredini, pronalaze rješenje, proučavaju zakone i predlaže konkretne mjere predstavnicima lokalne zajednice. To je jedan način praktičnog učenja i za poduzetnost", istaknula je Lonačarić Jelačić.

No, prema ocjeni Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja projekti poput zadruga ili vježbeničkih tvrtki provode se uglavnom u ekonomskim školama. U ostalima je nedovoljno takvih programa. U istraživanju provedenom prije dvije godine zaključeno je da se poduzetništvo kao obvezan predmet pojavljuje u 8% škola, a riječ poduzetništvo spominje se u samo 15,4% nastavnih planova i programa u nekolicini ekonomskih predmeta. Od tada se, kažu nam, nije promijenilo gotovo ništa. Do prošle je godine bila na snazi Strategija obrazovanja za poduzetništvo, a sada čekaju implementaciju novih obrazovnih politika vezanih uz učenje za poduzetništvo. Da je znanje koje učenici o tome dobivaju kroz građanski odgoj nedovoljno i previše segmentirano, smatra i Princi Grgat. Koautorica je projekta "Abeceda poduzetništva" za koji čekaju verifikaciju Ministarstva obrazovanja kako bi ga provodili u osnovnim i srednjim školama..

"Planiramo ih u sklopu tog projekta ih provesti kroz sve faze, kako se izrađuje poslovni plan, kako se odnosi s kreditnim institucijama, koje su životne faze razvoja tvrtke, u kojoj fazi primijeniti koju strategiju i što kada nastanu problemi", kaže Princi Grgat.Udruga je u školama već provodila radionice vezane uz financijsku pismenost učenika. Iz iskustva rada s mladima, ocjenjuju da su mladi nedovoljno zainteresirani za ideju o samozapošljavanju i poduzetništvu..

"Mislim da je i dalje uvriježeno mišljenje da bi bilo negdje dobro raditi, posebno za državu i da se osiguraju stalna primanja"Sudeći po kretanjima na tržištu rada morat će mijenjati način razmišljanja, a da bi znanja o tome trebali i mogli dobiti tijekom obaveznog obrazovanja smatra njih 50 posto. No, kako doznajemo, kvalitetnih programa na tom planu zasad nije bilo, previše je administrativnih i operativnih barijera.