Dvanaet litara čistog alkohola godišnje popije prosječan Hrvat, a s alkoholizmom ima problema najmanje 200 tisuća ljudi. No, s istim problemom se suočava i cijela Europa - kontinent na kojem se najviše pije. Iako se raspravlja o mjerama i izglasavaju Rezolucije - lobiji su još uvijek jači, saznaje N1info

Više od 260 tisuća Hrvata dnevno popije dva do tri pića. Po potrošnji alkohola tako smo u europskom vrhu, a u borbi protiv tekuće ovisnosti predlažu se razna ograničenja i poskupljenja.

Akcijski plan Zavoda za javno zdrastvo, između ostalog predlaže: povećanje poreza za oko 4%, zabrana happy houra (sata sa sniženim cijenama pića), ali i promotivne akcije alkohola. Struka se s tim mjerama slaže.

''Jedna od općih mjera općenito je povećanje poreza, smanjenje reklama i smanjenje dostupnosti alkohola, što god od toga da se napravi, bilo bi važno'', rekao je alkoholog Darko Breitenfeld.

Ovakve mjere najviše štete proizvodnji. Proizvođači nisu protiv svih, ali upozoravaju da bi država trebala usmjeriti snage i na crno tržište koje sigurno ne pomaže problemu alkoholizma.

Osim što se u industriji alkohola vrte milijarde brojne države Europske unije štite nacionalne proizvode, pa je tako parlament naposlijetku jučer dao zeleno svjetlo prilično razvodnjenoj Rezoluciji o alkoholu. Oznake upozorenja na bocama koje donosi i mjere kontrole i ograničenja daleko su od onoga što je struka očekivala.

''Ove su mjere jako općenite, prepuštene su državama, dakle Hrvatskoj u kojoj se zakoni ionako teško i loše provode, ali svatko ograničenje ipak pomaže'', kaže Breitfeld.

Zabrana trošenja javnog novca na promicanje alkohola mjera je koja nije prihvaćena, a struka smatra da bi uz to u borbi protiv alkoholizma pomoglo i sniženje dozvoljenih promila u krvi u vožnji na 0,2.