Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužio je u utorak Europsku uniji da ne želi da se održi primirje u istočnoj Ukrajini.

 

Proruski separatisti i ukrajinska vlada dogovorili su primirje u bjeloruskoj prijestolnici Minsku 12. veljače, ali ono nije uspjelo zaustaviti sve borbe pa je sada gotovo mrtvo, izjavila je za Reuters litavska predsjednica.

Lavrov je skrenuo krivnju na Kijev na tiskovnoj konferenciji u Moskvi i optužio je EU da ignorira napade u kojima ginu civili na područjima pod kontrolom pobunjenika.

"Sudeći po određenim znakovima, netko u Europskoj uniji želi da EU dopusti ukrajinskoj vladi da ne provodi sporazume iz Minska", kazao je Lavrov nakon razgovora s austrijskim šefom diplomacije Sebastianom Kurzom.

Ruski ministar nije iznio detalje, ali je opisao navodnu pojačanu vojnu aktivnost ukrajinskih snaga posljednjih tjedana kao pokušaj razvrgavanja sporazuma o primirju.

EU nije odmah odgovorio na izjavu Lavrova nego je već uobičajeno pozvao sve strane da se pridržavaju sporazuma iz Minska i pritom je posebice naglasio odgovornosti Moskve.

Većina čelnika Unije kaže da se nadaju da se primirje može održati, ali je litavska predsjednica Dalia Grybauskaite izjavila da primirje "više ne postoji".

"Situacija se, naravno, svakodnevno mijenja, ali mi se oslanjamo na podatke NATO-a, a oni su takvi da pokazuju da je sporazum iz Minska svršen", kazala je ona u intervjuu u litavskoj prijestolnici Vilniusu.

U nacrtu izjave pripremljenom za summit EU-a sa šest istočnih susjeda (Ukrajina, Armenija, Azerbajdžan, Bjelorusija, Gruzija i Moldavija) ovoga mjeseca u Rigi navodi se da će Europska unija početi provoditi sporazum o slobodnoj trgovini s Ukrajinom od iduće godine unatoč pritisku Rusije da ponovno odgodi njegovu primjenu.

U zajedničkoj izjavi, koja će vjerojatno razbjesniti Moskvu, navodi se kao početak primjene sporazuma 1. siječnja 2016. godine, što je već godinu dana kasnije od planiranog.

Rusija traži da se provedba odgodi za barem još jednu godinu, rekao je jedan ukrajinski dužnosnik, ali EU inzistira na tome da više ne može biti odgoda.

Iako je EU voljan razmotriti pitanja koja Rusiji izazivaju zabrinutost, provedba će biti "glavni prioritet EU-a i partnera", stoji se u nacrtu izjave.

Kijev i Zapad optužuju Moskvu za slanje oružja i vojnika kao pomoć separatistima u Ukrajini u sukobima u kojima je ubijeno više od 6.100 ljudi u nešto više od godinu dana.

Rusija odbacuje optužbe i kaže da je Zapad potaknuo prošlogodišnje svrgavanje ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča, kojega je podupirala Moskva, u sklopu napora da smanji ruski utjecaj u regiji.