Sukob oko mimohoda
General Anton Tus: Postrojavanje ratnih postrojbi bi pokrenulo strašan sukob
Vojni mimohod u Zagrebu pitanje je oko kojeg je otvoren još jedan sukob. Premijer i ministar obrane tvrde kako će mimohod biti održan, predsjednica Republike tvrdi kako samo ona, kao vrhovna zapovjednica Oružanih snaga, može o tome donijeti odluku i zapovjed. Gost Novog dana bio je umirovljeni general Anton Tus, javlja N1info
Na početku je kazao da se prema nekom tradicionalnom hodu Oružanih snaga treba obilježiti godišnjica Oluje, i to na razini države. Na upit tko zapovjeda oružanim snagama u mirnodopsko vrijeme, kaže: "Tu ne bi trebalo biti dileme da su uvjeti normalni. U mirno vrijeme bi realno bilo da pitanja mimohoda rješava onaj tko zapovjeda vojskom. Ne bi trebalo biti isključenja ni predsjednice, niti načelnika Glavnog stožera. Oni bi trebali predložiti, a ona dati svoju suglasnost. Životna obaveza je vojni mimohod, da se narodu pokaže što se ima", objašnjava Tus.
Kaže da bi bilo dobro kada bi se jubilarne proslave obilježile i mimohodom, da se i Oružane snage i branitelji nađu u tom mimohodu. "To je sasvim pristojno riješeno u drugim zemljama. Za nas bi trebalo da se u Kninu obilježavaju one stvari koje pripadaju toj lokaciji, a Oluja je bila na cijelom području jugoistočne Europe. S jubilarnim datumima to prelazi na cijelu Hrvatsku. Ne bi se mimohod u Zagrebu trebao problematizirati. Trebalo bi da uoči ili na sam dan obilježavanja svečane akademije drže u svim gradovima i općinama, a zastave da se vijore na svim kućama, tako da imamo jedno obilježavanje toga dana kao dana pobjede", objašnjava.
Objasnio je da u miru ne odlučuje samo predsjednica, dok je u ratu predsjednica ta koja ima glavnu riječ. "U miru su bitna usluglašavanja", dodaje.
Na upit može li zamisliti situaciju u kojoj radna skupina Vlade donese odluku o mimohodu, a predsjednica zabrani Oružanim snagama da sudjeluju, kaže da su to stvari koje se ne bi trebale dogoditi. "Ako je potreban mimohod, mi zaista imamo što pokazati", dodaje.
Kaže da je za njega žalosna politička podjela koja vlada u Hrvatskoj, posebno kada je u pitanju podjela oko pitanja Domovinskog rata i ratova u Europi.
"Postrojavanje na Markovu trgu bi dovelo do strašnog sukoba"
Na upit postoji li danas pokušaj da se revidira dio antifašističke povijesti, kaže da smatra da postoji te da je to izvan pameti.
"Branitelji koji su postali invalidi imaju pravo boriti se za ono za što smo se borili. Ali moramo shvatiti da je i narod i naša zemlja bila izložena agresiji i narod je, zajedno s braniteljima, stvarao novu državu. Mi smo bili 1991. praktično pri kraju oslobađanja svog teritorija, ali je Međunarodna zajednica htjela napraviti da nema pobjednika i to su tek kasnije sproveli tijekom agresije na BiH. U tom smislu se branitelji pojavljuju kao nosioci, kao podsjetnici na Domovinski rat", kaže Tus za N1.
Komentirajući prijetnje šatoraša da će postrojiti ratne postrojbe na Markovu trgu, kazao je da tu pobunu nije mogao razumjeti. "To je neprihvatljivo. Takve poteze neće učiniti jer će shvatiti da tako nešto dovodi do situacije da će doći do represije. Takvo izlijetanje s takvim riječima se ne smije dogoditi. Dogodio bi se strašan sukob", objašnjava.
Vezane vijesti
Izdvojeno
-
U 12. kolu regionalne AdmiralBet ABA lige košarkaši Zadra večeras su u Krešinom domu pred oko tisuću i pol najvjernijih navijača stigli do pete pobjede. Uvjerljivo su svladali momčad Borca iz Čačka rezultatom 89-67 (21-14, 18-12, 26-18, 24-23).
-
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana planina, a u sklopu manifestacije „Niti života“ sinoć je u Kneževoj palači svečano otvorena izložba "Velebit" renomiranog hrvatskog akademskog slikara Josipa Zankija.
-
Shizofrenija je mentalna bolest od koje obolijeva jedan posto populacije, muškarci najčešće u adolescentskoj dobi, a žene između 23. i 30. godine te je važno na vrijeme prepoznati simptome i započeti terapiju, istaknuto je u srijedu na konferenciji "Shizofrenija 360" u Zagrebu.
-
Cigarete, elektroničke cigarete i drugi duhanski proizvodi štete zdravlju ljudi diljem svijeta, a premda Europska unija želi do 2040. stvoriti prvu generaciju bez duhana, unutar bloka postoje razlike kada je riječ o regulaciji duhanskih proizvoda, piše European Newsroom (ENR).
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.