U beogradskoj Palači pravde u utorak je održano ročište na kojem su iznesene završne riječi u postupku za rehabilitaciju nekadašnjeg zapovjednika kraljevske vojske i četničkog vođe iz Drugoga svjetskog rata Dragoljuba Draže Mihailovića, a odluka Višeg suda očekuje se 14. svibnja.

Zahtjev za rehabilitaciju srbijanskom pravosuđu podnio je 2006. Mihailovićev unuk Vojislav Mihailović, tri godine potom pridružilo mu se još nekoliko udruga, stranaka i pojedinaca, a ako sud usvoji zahtjev za poništenje presude kojom je Mihailović poslije završetka Drugog svjetskog rata osuđen na smrt strijeljanjem, njegova će odluka biti konačna i njome bi se poništila presuda od 15. srpnja 1946. kojom je Mihailović osuđen na smrt zbog suradnje s nacističkim okupatorima, a presudom su mu oduzeta sva građanska prava.

"Optimist sam od početka i nadam se da će sud usvojiti zahtjev i poništiti presudu kojom je Mihailović potpuno protuzakonito osuđen na smrt strijeljanjem", izjavio je jedan od opunomoćenika predlagatelja, odvjetnik Zoran Živanović, koji očekuje da zahtjev za rehabilitacijom bude usvojen.

Rehabilitaciju očekuje i haški optuženik i vođa Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj, koji je u utorak nazočio završnim riječima u sudnici.

"Ne bi bilo u ovoj zemlji ni tragova pravde, ni prava, ni morala, ako bi sud drugačije odlučio, osim da donese odluku o rehabilitaciji generala Mihailovića", rekao je Šešelj novinarima, uvjeren da je "rehabilitacija nešto što se apsolutno mora dogoditi".

Završnim riječima u sudnici su, uz Šešelja, nazočili i prijestolonasljednik Aleksandar Karađorđević te "pojedini disidenti iz vremena komunističkog režima", izvijestili su beogradski mediji.

Profesor Pravnog fakulteta u Beogradu Oliver Antić, jedan od savjetnika srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića, ustvrdio je da su suđenje Mihailoviću 1946. pratile brojne protupravne situacije pa mu, među ostalim, nije suđeno po zakonima Kraljevine Jugoslavije, iako su oni ukinuti tek nakon Mihailovićeve likvidacije, presuda je napisana u tri različite verzije, ali poslije njegova pogubljenja, a uskraćeno mu je i pravo na žalbu, koje, kako je rekao " vrijedi još od rimskog doba".

Naglašavajući da je posrijedi bilo političko suđenje, Antić je rekao da je postupak protiv Mihailovića vodio Josip Broz Tito, "koji je 1935. potpisao sporazum s ustaškim vlastima, a 1941. i aneks tog sporazuma".

"Broz, koji je bio kaplar austrougarske vojske u "Vražjoj diviziji", koja je počinila zločine u Mačvi, uspio je ubiti srpskog generala", rekao je Antić.