Riblji fond u Paškom zaljevu sve je manji i tanji, što je nesumnjivo uzrokovano pretjeranim izlovom ribe i ne pridržavanjem zakonskih propisa RH na prostoru Podvelebitskog kanala. Rečenicu koja je istodobno i konstatacija i alarm, vapaj s terena, ugroženog škoja, uputili su članovi Športsko ribolovnog društva Orada iz Paga. Nisu je izrekli tek tako, niti su "crvenu lampicu upalili" bez razloga, saznaje Narodni list

-Nipošto, na žalost, navedena je apsolutna istina koju izravno u moru vidimo zasigurno bolje nego li nadležni u toplim uredima. - poručili su iz ŠRD-a.

Paški zaljev, kažu, jedinstven je na Jadranu, a svjedoci smo nestajanja u prošlosti njegova bogatstva, pa ne bi bilo nikakvo čudo da u budućnosti paška djeca uopće ne budu znala kako izgleda živa riba.

-Hitro se nešto mora poduzeti, vrijeme je da se stvari promijene i žurno krene u zaštitu područja kojega su naši stari sačuvali za nas, a nama ostavili da ga sačuvamo našim potomcima. - tvrdi Filip Bukša, 23-godišnji, ali iskusan sportski ribolovac, bivši državni reprezentativac, student biologije i ekologije mora. Na njegovu inicijativu ŠRD Orada s potpisom predsjednika Društva, uputilo je dopis na adresu Ministarstva poljoprivrede RH u kojemu se resornu instancu upozorava na prisutan problem zaštite ribljeg fonda, s prijedlogom da se Paški zaljev proglasi posebnim staništem u svrhu sprječavanja, ili barem smanjenja sada drastična nekontrolirana izlova i ubrzana uništavanja cjelokupnog ekosustava.

-Paški zaljev je vrlo plitak, s dubinama koje samo mjestimično, u vrlo malom postotku njegove površine dosižu 52-54 metra. Međutim, u istom je prisutan vrlo intenzivan ribolov okružujućom ribarskom mrežom plivaricom (ciplarom i palamidarom) koji trenutno nije dozvoljen prema važećim propisima. Umjesto da se tim alatom love zakonom propisane vrste riba, on se koristi za lov neciljanih vrsta poput orade, Sparus aurata, arbuna Pagellus erythrinus i zubaca. Sukladno Mediteranskoj uredbi 1967/2006 uporaba okružujućih mreža plivarica zabranjuje se unutar 300 metara od obale ili unutar izobate do 50 m, ukoliko se na kraćoj udaljenosti dosegne ta dubina. Ne smije se upotrebljavati na dubinama ispod 70 posto sveukupne visine mreža plivarica - napomenuli su ribolovci ističući kako je očito da je trenutna ribolovna aktivnost spomenutim alatom u potpunosti ilegalna i kako zakon sam po sebi nije dovoljno jako sredstvo da se spriječi ribolov njime unutar Paškog zaljeva.

-Smatramo da je to potrebno izričitom zabranom i naglasiti. Lokacija obiluje i raznim vrstama školjkaša, ali posljednjih desetak godina primjećujemo izraziti pad brojnosti i veličina jedinki zbog pretjeranog iskorištavanja. Temeljem Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova (NN 63/10, 141/10, 148/10, članak 30. st. 1 i 5) i Planom praćenja kakvoće mora i školjkaša na proizvodnim područjima i područjima za ponovno polaganje živih školjkaša" (NN 37/10, 26.3.2010.) školjkaši izlovljeni u Paškom zaljevu ne smiju se stavljati izravno u prodaju što je u stvarnosti slučaj. Većina završava na crnom tržištu, pa držimo da je potrebno zabraniti izlov školjkaša u zaljevu pomoću autonomne ronilačke opreme jer će sadašnjom dinamikom izlova njihove populacije doživjeti kolaps. - rezignirano su ustvrdili članovi ŠRD-a, napominjući i kako je Paški zaljev zatrpan mrežama stajačicama. Osim onih u vlasništvu ribara koji obavljaju gospodarsku djelatnost još je veći broj trostrukih mreža stajačica koji često premašuje dozvoljene količine prema važećim propisima.

-S obzirom na značaj plitkih obalnih područja zaljeva čija su dna prekrivena morskom cvijetnicom, Cymodocea nodosa, kao mrijestilišta, presudne je važnosti uvesti obavezu spuštanja stajačica u sumrak i njihova dizanja u zoru, budući bi se oslobađanjem koridora prema plićacima tokom dana omogućio slobodan prolaz spolno zrelim jedinkama put njihovih prirodnih mrijestilišta i hranilišta što je osnova očuvanja populacija. - naveli su iz Orade i "uprli prstom" u dva "izvora" problema.

-Na području Paškog zaljeva najviše ribara koji obavljaju gospodarsku djelatnost je nastanjeno u gradu Pagu, međutim isti prema Odluci o popisu iskrcajnih mjesta za ribarska plovila nemaju definirano iskrcajno mjesto pa je na taj način onemogućena učinkovita kontrola količine ulova ostvarenih na području zaljeva. Paški zaljev je zbog nedostatka učinkovite kontrole pomorske Policije područje u kojemu se često odvija aktivnost zabranjenim povlačnim ribolovnim alatima. I to obalnom mrežom potegačom "šabakun" i dredžom (ramponom), dok smo nerijetko svjedoci i prevelikog broja udica na parangalima, predugih mreža i premašivanja za sportske dozvole propisanih ribolovnih kvota. Nužna je daleko intenzivnija i redovitija kontrola nadležnih organa. Nažalost, na veliki broj naših prijava PP Pag odgovara da to nije u njihovoj nadležnosti pa smatramo da je potrebna dodatna edukacija policijskih službenika. - zaključili su podvodni ribolovci u pismu odaslanom resornom ministarstvu i uz potporu gradskih struktura pozvali na značaj zaštite zaljeva sa stajališta očuvanja ribljih resursa, ali i faune područja u smislu održivog ribolova i bioraznolikosti, predlažućii uvrštenje Paškog zaljeva u novi Pravilnik kao potencijalno posebnog staništa.

-Konkretno, status Posebnog staništa podrazumijeva da je to stanište posebnog značaja za šire područje, kod nas ribljeg mrijestilišta, u kojemu se provodi posebna regulacija ribolova, odnosno zabranjena je ili ograničena ribolovna djelatnost koja je inače dopuštena. Na području Paškog zaljeva i toga dijela Velebitskog kanala je prijeko potrebna redovita i česta dnevna kontrola. No, toga nema jer kod nas na otoku nije stacionirana ni pomorska policija ni ribolovna inspekcija - pojašnjava Filip Bukša. Naročito se ne nadzire uporaba mreža.

-Plivarica je komercijalna mreža i samo se u te svrhe i koristi. Međutim, koriste je i mještani, a dolaze nam i plivarice iz Tribunja, čak i Kaštela, i rade ogromnu štetu, kao i mreža stajačica. Naša uvala je preopterećena i količinom tih mreža koje su tu 24 sata na dan. Tako dnevno u zaljevu, i to u sezoni kad se sipa mrijesti i ide u kraj, bude bačeno pedesetak kilometara stajaćih mreža. Možda sam i malo rekao, računajte da ima 15-tak profesionalaca koji mogu imati po 6 km mreža plus lokalci koji imaju po nekoliko stotina metara... - tvrdi Bukša i žali što nikakvih službenih podataka o količini i posljedicama izlova-nema:

Nema sankcija

-Nikada nije bilo efikasne kontrole koja bi nam dala takve podatke, a ribari ako ih se ne kontrolira mogu u očevidnik upisivati što god žele bez ikakvih sankcija. To u stvari nema veze s realnom slikom, što i je srž problema. Lokalni ribari vide da je današnje stanje ribljeg fonda niti 10 posto onog prije 20 godina, a da ne govorimo iu odnosu na prije više desetljeća. Neke podatke vjerujem da imaju i institucije jer nije to samo slučaj kod nas već je cijeli Jadran pred kolapsom ribarstva.

Ilegalan iskrcaj

-Određena mjesta na kojima se riba razmnožava devastirani su i krajnje je vrijeme da se nešto poduzme. - drži Filip Bukša i navodi kako službena iskrcajna luka na otoku, dakle ona na koju dolazi ribolovni inspektor i pregledava ulov, postoji jedino u Šimunima. To znači da svatko tko iskrca ribu bilo gdje drugdje - čini to ilegalno, sa svog plovila. Među svim profesionalnim ribarima koji obavljaju gospodarski ribolov na području Paškog zaljeva, većina je žitelja Paga.

Neučinkovita inspekcija

-Ribarska inspekcija bi trebala vršiti kontrolu, ali ona nije efikasna. Tu je i problem vađenja školjkaša koja je na ovom području svakodnevna pojava i ne sankcionira se premda se prijavljuje, a osim toga, to se radi s ronilačkom opremom koja je itekako zabranjena. Nije rijedak slučaj zatvaranja ribe mrežama i vađenje školjki u gospodarske svrhe, svićarenja i lov ostima u kanalu prema Solani - kazao je Filip Bukša i predložio zaštitu tako da nadležno ministarstvo proglasi zaštitne zone ribolova i unutar njih zabrani određenu vrstu alata.
Pritisak s terena

U Kneževom dvoru održana je i tribina pod nazivom "Budućnost Paškog zaljeva" kojoj je prisustvovao Josip Marković iz Uprave za ribarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede RH. Pohvalio je trud mladog ribolovca i naveo da se ulaskom u EU primjenjuje Mediteranska uredba.

-Kroz postojeću legislativu mogu se ugraditi neke odredbe, ali prijedlog mora doći s terena. Ako je ovo područje ugroženo, možete tražiti zabranu prekomjernog vađenja školjki i da se zabrani ronilačka oprema. Stvar je pritiska lokalne zajednice i udruga da se tu uvede reda. Sada je vrijeme za akciju jer se počinju pripremati pravilnici koji će ići na javnu raspravu. - kazao je Marković organizatorima skupa iz ŠRD Orada.

Plitka uvala

Paški zaljev, najveći je zaljev otoka Paga; dug 22.5 km, širok oko 4 km, dubok i do 45 metara. Sa svih je strana okružen škojom, a Paškim vratima povezan je s morem Velebitskoga kanala. Jugoistočno od grada Paga, u duljini 6.5 km, pruža se plitko i usko slano jezero (solane), dok se na sjeverozapadu zaljeva nalaze otočić Veli Školj i uvala Caska. Naselja u zaljevu su: Pag, Caska i Metajna.
Devastacija ekosustava

Plivarice i koće opremljene mrežom "šabakun" su alati namijenjeni ulovu plave ribe, no u Paškom zaljevu događa se suprotna stvar, tj. njima se profesionalno nenamjenski lovi bijela riba. Ovo ne samo da je u suprotnosti s propisima, kvotama, pa onda i zakonima RH, već doprinosi ubrzanom uništavanju specifičnog ekosustava zaljeva, kao gospodarskog i turističkog dobra. Naročito se devastiraju mjesta i "brakovi" na kojima se razmnožava riba. Obnova je moguća samo provođenjem zakona...