Obilježena godišnjica katastrofalne poplave
Spomen križ na mjestu puknuća nasipa kod Rajeva Sela
Svetom misom služenom u rajevačkoj katoličkoj Crkvi svetog Ilije te otkrivanjem drvenog Spomen križa nedaleko mjesta puknuća nasipa, u Rajevom Selu je u nedjelju obilježena godišnjica katastrofalne poplave, javlja N1info
Poplava je 17. svibnja 2014. zadesila taj dio županjske Posavine, nakon što je zbog visokog vodostaja Save puknuo nasip kod Rajevog Sela, a ubrzo nakon toga i nasip kod Račinovaca.
Nasip kod Rajevog Sela, kao i onaj kod Račinovaca, popustio je pod udarom visokih savskih voda 17. svibnja prošle godine te je Sava u potpunosti poplavila ta dva mjesta i susjednu Gunju, prouzročivši goleme materijalne štete. U poplavi su smrtno stradale i dvije osobe iz Rajevog Sela.
Djelomice su poplavljena bila i mjesta Đurići, Strošinci, Soljani i Posavski Podgajci.
Na tisuće stanovnika toga područja je evekuirano, a spašeno je i oko 1.000 grla stoke. Po podtacima Stožera zaštite i spašavanja Vukovarsko-srijemske županije štete od poplave procjenjene su na oko 2 milijarde kuna.
"Danas je vrijeme da se prisjetimo tih događaja i da vidimo gdje je sada ovaj kraj. Meni je drago da je danas ovdje ponovno cijela Hrvatska. Glavna poruka koja bi trebala odavde biti upućena je da je ponovno potrebno hrvatsko zajedništvo kako bi se ovim ljudima osiguralo da ostanu živjeti na ovim prostorima.
Sam popravak kuća nije dovoljno. Potrebne su investicije i razvoj gospodarstva i na tome treba poraditi ova ili neka druga Vlada", izjavio je novinarima izaslanik predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, potpredsjednik Hrvatskog sabora Tomislav Čuljak.
Galić: Vlada mora raditi na gospodarskom oporavku županjske Posavine
Vukovarsko-srijemski župan Božo Galić rekao je kako je, kada je prije godinu dana Vlada donosila odluke o obnovi poplavljenog područja bio zadovoljan što je obnova započinjala, ali i da je očekivao kako će Vlada iznaći i odgovor na pitanje gospodarskog oporavka stradalog područja. No, istaknuo je, to se nije dogodilo.
"Ovaj prostor je između 2001. i 2011. godine izgubio 6.000 stanovnika i ako mu se ne pomogne, poglavito u oporavku poljoprivrede, stanovnika će biti još manje", upozorio je Galić.
Prisjećajući se sudjelovanja u obrani poplavom ugroženog područja, tadašnji zapovjednik Hvatske kopnene vojske, general Dragutin Repinc naveo je da je u obrani od poplava u Slavoniji sudjelovalo više od 2000 pripadnika HV-a.
"Drago mi je vidjeti novi nasip tako da se onaj prednasip koji smo radili zajedno s Hrvatskim vodama više ne vidi, i nadam da nam više nikada neće trebati.
Promjene su velike, ocjenio je Repinc dodajući kako HV pomaže i danas stradalo područje, te će u lipnju zajedno s Nacionalnom gardom Minnesote raditi u Račinovcima na promjeni krova Doma kulture.
Svečanosti obilježavanja nazočan je bio i Mladen Đaković koji je inicirao podizanje tužbe dijela mještana u poplavi stradalih sela protiv države, tražeći da se pronađe krivac za pucanje nasipa, a obitelji pravično obeštete. Novinarima je izjavio da je tužbu podnijelo oko 700 stradalih obitelji te su se obratili i Europskom sudu pravde u Strasbourgu.
"Ostala su otvorena mnoga pitanja, poput prve žrtve poplave koja je pronađena 18. svibnja, a koju nitko nije identificirao iako je ministar unutarnjih poslova tada izjavio da se riječ o 31-godišnjem mladiću. Smatramo i da Hrvatske vode nisu sve učinile da zaštite naselja uz nasip", rekao je novinarima Đaković.
Okupljenim novinarima obratio se i vinkovački paroh Predrag Azap koji je administrator pravoslavne parohije u Rajevom Selu, kazavši da je pravoslava Crkva sv. Prokopija u tome mjestu iz 1874. godine jedini javni objekt na stradalom području koji nije ušao u obnovu iako je voda u crkvi dosezala visinu od dva metra te je pričinjena znatna materijalna šteta.
Završetak obnove u kolovozu
U obnovu stradalog područja županjske Posavine država je do sada uložila oko 300 milijuna kuna, a procjenjuje se kako će za završetak obnove stradalih sela, koja se predviđa do polovice kolovoza ove godine, trebati osigurati još stotinjak milijuna kuna.
Na stradalom području je do danas pokrenut postupak za obnovu 2.204 poplavljenih kuća. Radovi na obnovi završeni su na 1.557 poplavljenih kuća, a u tijeku je obnova njih 611.
Vlasnicima kuća isplaćeno je 60,7 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Obnovljeni su i javni objekti poput škola, ambulanti, domova zdravlja, te drugih objekta javne namjene.
Međunarodno stručno povjerenstvo koje je formirano nakon katastrofe kako bi utvrdilo razloge puknuća nasipa kod Rajevog Sela dok za nasip kod Račinovaca nije rađena ekspertiza - utvrdilo je da je nasip puknuo zbog hidrološkog sloma podnožja samoga nasipa. Riječ je o dijelu nasipa koji je obnavljan prije samo četiri godine, a pukao je u dužini 30 metara da bi prodorom savskih voda mjesto puknuća u konačnici bilo dugačko oko 120 metara. Kolika je bila silina vode koja je urušila nasip, pokazuje i podatak da je nasip probijen u dubinu čak 12,5 metara.
Sudionici obilježavanja među kojima su bili, uz same mještane, i pripadnici brojnih institucija, ustanova i službi koji su u svibnju prošle godine sudjelovali u obrani od poplava i spašavanju stanovništva te asanaciji i čišćenju terena nakon što se voda povukla, posjet će i Gunju. Ondje će obići obnovljenu osnovnu školu i zdravstvenu ambulantu, a u Račinovcima će biti nazočni prezentaciji tijeka obrane od poplave dok će u Strošincima obići mjesto tamošnje poplave.
Vezane vijesti
Izdvojeno
-
Hrvatski košarkaški reprezentativac Mario Hezonja, kojeg je u srijedu Euroliga kaznila s 8.000 eura zbog "nepoštivanja sudaca", odgovorio je da je ta organizacija hrabra kada treba kažnjavati, a da istovremeno odbija rješavati ozbiljne probleme u europskoj košarci.
-
Kakvo nas vrijeme očekuje danas i sutra u Dalmaciji?
-
Plesni odjel Glazbene škole Blagoje Bersa Zadar poziva vas na predstavu Na krilima baštine, koja će se održati 12. prosinca 2024. godine u 19 sati na pozornici HNK Zadar.
-
U župnoj dvorani župe sv. Anselma u Ninu predstavljena je monografija „Ecclesia Nonensis - O prošlosti Ninske biskupije“ urednika izv. prof. dr. sc. Zdenka Dundovića, u izdanju Sveučilišta u Zadru.
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.