Po neslužbenim podacima, u Hrvatskoj godišnje školovanje napusti 2,7 posto učenika, što u odnosu na 12 posto učeničke populacije koja to radi u zemljama EU nije alarmantna brojka, pa to može biti razlog zašto taj problem, koji ima loše posljedice na pojedinca i cijelo društvo, nije u fokusu hrvatskih političara, rečeno je u srijedu na tribini Udruge sudaca za mladež.

Izuzetno je važno utvrditi razloge zašto učenici napuštaju školovanje, kako bi se to moglo prevenirati dok nije prekasno. Radi se najčešće o lošoj obiteljskoj situaciji, poremećenim međuljudskim odnosima, ali i siromaštvu zbog kojeg roditelji nisu u stanju djeci osigurati školovanje.

Obitelji s više djece koje su udaljene od škola često nemaju novaca za prijevoz i udžbenike, zato je na lokalnim jedinicama i državi da im pomognu, suglasni su sudionici tribine.

Obrazovaniji mogu birati poslodavca, umjesto da poslodavac bira njih

Govoreći o preranom napuštanju škole, Darko Tot, načelnik Sektora za potporu sustavu i programe Europske unije Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, važnim je istaknuo da mladi shvate koliko im je obrazovanje važno za daljni život, jer ako su obrazovaniji moći će birati poslodavca, umjesto da poslodavac bira njih.

Na pitanje koliko učenika godišnje napusti osnovno i srednjoškolsko obrazovanje odgovorio je kako nema te podatke, na što je predsjednica Udruge sudaca za mladež Lana Peto Kujundžić istaknula kako treba doći do podataka zašto učenici izlaze iz obrazovanja, zašto se ne upisuju u srednje škole, koliko ih ima i iz kakvih su obitelji.

To se može rješavati suradnjom više nadležnih institucija, istaknuto je u raspravi uz podatak da su nadležne institucije EU-a izračunale kako mlada osoba koja prerano izađe iz sustava obrazovanja, kroz svoj život državu stoji i do milijun eura.

Riječ je o teško zapošljivim osobama i osobama lošijeg zdravstvenog stanja, dakle onima koji, ako se i zaposle, zbog manjka kompetencija i stručnosti primaju manje plaće i manje uplaćuju u državni proračun.

Mladi koji završavaju u odgojnim ustanovama ili zatvoru

Među onima koji prerano napuštaju školu su i mladi koji su zbog neprihvatljivog ponašanja ili kaznenih djela završili u odgojnim ustanovama ili zatvoru.

Silvijo Šturman iz Doma za odgoj djece Zagreb kaže da je trenutno u dnevnom boravku 30 korisnika, a godišnje ih bude oko 60, i to 79 posto muškaraca.

Iz osnovnih škola ih je sedam posto, iz srednjih 87 posto, dok ih 6 posto nisu u obrazovnom procesu. Važno je njihovo daljnje školovanje koje se odvija uglavnom u strukovnim školama na području Zagreba.

U većini su to djeca iz obitelji koje imaju socio-ekonomske probleme, odgojno zapuštena, zbog čega su često agresivna i u problemima s vršnjacima, te nerijetko postaju ovisna o drogi ili alkoholu.

To su djeca koja nisu imala dodatnih aktivnosti, posebnih interesa, ali su izgradila izrazito samopoštovanje i bešćutnost prema drugima. Vrlo je bitno da se to što prije prepozna kako bi im se moglo pomoći, a ne da školu napuštaju u travnju s osam - devet jedinica, rekao je Šturman.

Hrvatska ne pridaje dovoljno pozornosti preranom napuštanju škole

Predsjednik udruge "Pragma" Nedjeljko Marković ističe da je kao posljedica stanja u obitelji nemotiviranost najčešći uzrok preranog napuštanja škole.

U Hrvatskoj se tom problemu ne pridaje dovoljna pozornost, tvrdi Marković uz napomenu kako je u EU-ovim programima zacrtano da se do 2020. stopa djece i mladih koja prerano napuštaju školu sa sadašnjih 12 posto smanji na 10 posto.

Također je ocijenio da hrvatska strategija obrazovanja sadrži nekoliko dobrih programa i mjera, ali su nepovezani, pa je nužno djelovati multidisciplinarno i umreženo.

Na tribini je upozoreno kako je postotak od 2,7 posto učenika koji prerano napuštaju školu realno možda i trostruko veći. Tome svjedoči i istraživanje iz 2013. provedeno u 33 od ukupno 67 zagrebačkih škola, po kojem je iz sustava obrazovanja ispalo 449 učenika ili 6,3 posto.