Kalifornijska glista idealna je za kompostiranje u stanu. Temperatura naših stanova odgovara opstanku i efikasnom radu ovih korisnih bića. Kod kompostiranja s kalifornijskim glistama nema neugodnih mirisa, a one se, suprotno nekim bojaznima, neće razmiliti po stanu jer je njihovo prirodno stanište ono u kojem razgrađuju organske hranjive ostatke, dakle naša kompostna kanta koja s vremenom postane stabilan ekosustav.

Ovo su tek neke od niza korisnih informacija koje su se mogle saznati iz prezentacije Norme Fressel, dipl. ing, biol.

Fressel je prezentirala kompostiranje u stanu uz pomoć kalifornijskih glista i kompostiranje na krovnoj terasi na predavanju „Jednostavno kompostiranje u stanu - saznajte kako?" kojeg je udruga „Eko-Zadar" organizirala 27. svibnja 2015. u Gradskoj knjižnici Zadar.

-Spremnik je izrađen od drva i tkanine, izvana je tamna vuna, a iznutra je vreća od geotekstila koji je polipropilenski materijal. Upotrijebljen je iz razloga što bi glistice razgradile prirodni materijal. Kompostna kanta pokrivena je daskom, izgleda kao stolić, tako da gosti i ne primijete da je riječ kompostnoj kanti. Gornji otvor je širi, a donji je uži, oba se stisnu konopcem, a na dnu je lavor tako da se procijedi višak vode i nakon par mjeseci s dna možete izvaditi gotov humus koji ostane dolje, a glistice se pomiču prema gore gdje im je hrana, ispričala je Fressel.

-Miris se u stanu uopće ne osjeti, držimo kantu u dnevnoj sobi. Imamo ih već godinu i pol, nabavili smo ih od zadarskog uzgajivača Gorana Trtnja. Kupili smo ih 300 i izgradili smo im nastambu; na dno smo stavili namočeni karton i ostatke organskog otpada. Pustili smo ih mjesec dana da se hrane, da se malo prilagode. Odgovaraju im upravo oni uvjeti koje imamo u stanovima i na balkonima. Ako je hladnije, preživjet će, ali neće toliko efikasno prerađivati otpad, zato ih i držimo u stanu. Važno je pripaziti da u spremniku, pogotovo ako je od plastike, nema previše vlage, nego da je prozračno jer će se inače glistice utopiti. Potrebno je dodavati im dosta celuloznog materijala. Mi koristimo smeđe vrećice iz pekara jer taj papir nije izbijeljen i nema previše ljepila. Kartoni od jaja su također dobri. Glistice će preživjeti ljepilo kojim su spojene kutije, ali ne bismo htjeli imati ljepilo u humusu. Ako se stavljaju ljuske od jaja potrebno ih je usitniti, malo pepela se također može dodati. Izbacili smo kore od naranče za koje smo našli izvrsnu namjenu - služe nam za potpalu peći, jako dobro gore, jer imaju eterično ulje, iznijela je Fressel.

Jedna od sudionica predavanja kući je ponijela poklon kućanstva Norme Fressel - teglicu s malom kolonijom glista. Staklenika s glistama obišla je posjetitelje i uvjerili smo se - miriše na način koji podsjeća na miris zemlje i suhog lišća poslije kiše. Predavanje o modelima kompostiranja u urbanom kućanstvu obuhvatilo je i prikazivanje video priručnika autorice Cvijete Bišćević iz kojeg se, osim osnovnih informacija o kompostiranju, moglo saznati i kako jednostavno izraditi kompostnu kantu bez dodatnih troškova. Video priručnik je producirala Zelena akcija koja je za ovu prigodu ustupila prava za njegovo prikazivanje.Norma Fressel je zainteresiranima za kompostiranje, korištenje organskog otpada i srodne teme preporučila i posjet facebook stranicama udruge Parkticipacija. Predavanje o modelima kompostiranja održano je u sklopu projekta „Kompostirajmo zajedno" kojeg provodi udruga „Eko-Zadar". Partneri na projektu su Gradska knjižnica Zadar i Planinarsko društvo „Paklenica, a projekt financira Grad Zadar, Upravni odjel za razvitak otoka i zaštitu okoliša, s 9.998.57 kn, te Gradska knjižnica Zadar u materijalnom obliku u protuvrijednosti od 1.200,00 kn.

ODVOJENO PRIKUPLJANJE BIOOTPADA U ZADRU - Na redu su Arbanasi i Diklo

Vesna Đili, službenica za informiranje u Čistoći d.o.o. na predavanju je iznijela novosti vezane uz organizirano prikupljanje biootpada na području Zadra. Čistoća, naime, od 2014. godine prikuplja biootpad od korisnika u obiteljskim kućama u mjesnim odborima Novi Bokanjac, Crno i Bokanjac. Na redu su Arbanasi i Diklo.
-Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom dužni smo odvajati korisne vrte otpada, tako i biootpad. Trećina sveg našeg otpada je upravo biootpad.

Od početka 2014. počeli smo s pilot projektom koji se pokazao uspješnom i to više nije pilot projekt, nego nešto što ćemo nastaviti postupno uvoditi. Domaćinstvima smo ponudili dvije mogućnosti; smeđu kantu u koju će odlagati bioopad koji se odvozi prema rasporedu ili komposter koji im dobro dođe ako imaju vrt. Iskustvo se pokazalo dobrim, pa smo do konca 2014. uključili i MO Bokanjac, a sad su nam u planu još dva mjesna odbora; Arbanasi i Diklo, s tim da ćemo s vremenom, kad su u pitanju obiteljske kuće, kako nam budu dopuštale financijske mogućnosti, obuhvati cijeli grad.

Kroz 2014. prikupili smo 2.000 tona biootpada što se ne odnosi samo na domaćinstva, nego i na Nasade. Nasadi nam donose i grane i borove iglice koje ne idu u kompost i to smo samljeli i na taj način se na našem odlagalištu smanjuje mogućnost požara. Imamo na odlagalištu poseban plato za odlaganje biootpada. Za sad nemamo mogućnosti praviti kompost, ali planiramo da će, nakon sanacije, odlagalište biti pokriveno upravo humusom koji će nastati, rekla je.