Ponudom se prodaje pravo na skupljanje 157 tona smilja na području šest gradova

Nakon prošlogodišnjeg nekontroliranog branja smilja koje je na noge diglo stanovništvo otoka Raba i Paga, a negodovali su i stanovnici čitavog priobalja i Dalmatinske Zagore, ovogodišnja sezona branja tog samonikloga bilja mogla bi biti organiziranija i pod većom kontrolom nadležnih institucija.

 

Prvi su s ponudom o prodaji prava na skupljanje smilja u 2015. krenule Hrvatske šume, koje su na svojoj web stranici 21. svibnja objavile odluku i javni poziv o prodaji prava na skupljanje smilja u šumi i na šumskom zemljištu kojima gospodare na području Splita, Šibenika, Zadra, Benkovca, Obrovca i Drniša. Krajnji rok za dostavu ponuda je u petak 29. svibnja do 10 sati kada će biti njihovo otvaranje.

Nakon toga u roku od sedam dana u kojima je moguće i podnošenje žalbe, s odabranim ponuditeljima bit će sklopljeni obvezujući ugovori.

Ponuditelji mogu dati ponudu na području jedne ili više šumarija, a u slučaju da sklope ugovor, a ne skupe plansku količinu smilja, dužni su platiti minimalnu otkupnu cijenu, stoji u objavljenom pozivu.

Ponudom se prodaje pravo na skupljanje 157 tona smilja na području šest gradova.

Prema propozicijama poziva Hrvatskih šuma, ponuditelji su dužni dostaviti izvadak iz sudskog ili obrtnog registra i rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode za skupljanje smilja u 2015., te izjavu da nemaju nepodmirenih poreznih i obveza prema Hrvatskim šumama. Također su dužni uplatiti i jamčevinu u visini 10 posto od vrijednosti ponude.

Inače, uvjete i razdoblje skupljanja smilja određuju tri dokumenta s tim da su Hrvatske šume donijele svoj vlastiti - Pravilnik o korištenju nedrvnih šumskih proizvoda koji određuje da sakupljači trebaju ishoditi dozvolu za skupljanje na područjima kojima gospodare Hrvatske šume, odnosno šumskom zemljištu u vlasništvu RH.

Ostala dva dokumenta su Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode i Pravilnik o skupljanju zaštićenih samoniklih biljaka u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa. Tim Pravilnikom, uz zaštićene proljetnice kao što su visibabe, ljubice, drijemovci ili zvončići štiti se i samoniklo smilje.

Inače, Uprava za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i prirode svake godine izdaje godišnja dopuštenja za sakupljanje i komercijalno korištenje smilja, a sudeći po prošlogodišnjim događajima, za ovogodišnju sezonu, valja očekivati strožije kriterije.