Sustav obrazovanja treba korijenite promjene, učenici uče gradivo napamet, bez razumijevanja, zastario je i sustav ocjenjivanja...

 

"Jer nam je uglavnom, na raznim postavkama, obrazovni sustav na kamenskom iz 19. stoljeća i definitvno nam je potrebna promjena i drugačiji okvir u kojem bi se mogli naći i nastavnici i učenici", kaže.Članica ekspertnog tima, profesorica biologije i kemije Žaklin Lukša trenuto predaje u Gimnaziji Josipa Slavenskog u Čakovcu, a radi i kao vanjska suradnica na Učiteljskom fakultetu u Osijeku. Nastava biologije nije se mijenjala od '95., promjena je nužna, a prostora za napredak ima...

 

"Mogli bi smanjiti broj činjenica iz samih sadržaja koje učenici moraju naučiti, ali istodobno povećati dubina znanja koje će pritom imati, više učiti s istraživačkim pristupom, aktivnim metodama učenja, trajnijim usvajanjem znanja, uz više praktičnih radova. Potrebno je promijeniti puno toga vezano uz ocjenjivanje, definirati jasnije kriterije što i kako vrednujemo, što će olakšati učenicima, roditeljima pa i nastavnicima", zaključuje. Tim koji će raditi na predmetnim i međupremetnim kurikulumima donijet će plan i program obrazovanja za sve predmete, a uz individualni pristup djetetu promjene će uključivati i novu metodiku podučavanja i ocjenjivanja. Učenici koji će, primjerice, imati veću razinu znanja neke će predmete slušati po programima viših razreda, a nastava se seli iz klasičnih učionica, objašnjava voditelj Ekspertnog tima, Boris Johić...

 

"Učenje u Hrvatskoj pa i u svijetu ne treba biti vezano isključivo uz učionicu. Učenje se odvija u on line okruženju i digitalnom svijetu. Bit će potrebno odrediti koliko i kada se uči određeni predmet te kako se učenje vrednuje", kaže. Učitelji će imati veću autonomiju prilikom odabira sadržaja i načina predavanja, dok bi primjerice, gimanzijalci sami mogli odabrati koja ih područja i teme više interesiraju. U osmom razredu osnovne škole učenici imaju 13 obveznih predmeta, uz jedan ili dva izborna. Cilj je, kaže Johić, učenicima omogućiti da slušaju one predmete koji ih zanimaju. Osim toga, mijenja se i nastava vjeronauka, pa se tako uz katolički uvode islamski i pravoslavni vjeronauk...

 

"Za druge vjerske zajednice je tijekom reforme predviđena cjelovita izrada kurikuluma u sklopu cjelovite kurikularne reforme i u skladu s dogovorom tih vjerskih zajednica s ministarstvom", poručuje. Na izradu kurikuluma samo se u ovoj godini planira potrošiti nešto više od 12 milijuna kuna. Uz osnivanje tima za predmetne i međupredmetne kurikulume koji će svoj rad prezentirati kraja godine, najavljeno je i skoro formiranje radne skupine za posebne potrebe, a tijekom reforme planira se izrada dokumenata za manjinsko obrazovanje kao i za nove izborne predmete.