Papa Franjo zatražio je u srijedu poštovanje prema migrantima i sugerirao da oni koji im zatvaraju vrata moraju tražiti oprost od Boga.

Papin poziv s opće audijencije srijedom došao je usred sve veće rasprave u Europi o tome kako riješiti imigrantsku krizu i sukoba na francusko-talijanskoj granici između policije i ilegalnih useljenika.

"Pozivam sve vas da zatražite oprost za osobe i institucije koji zatvaraju vrata tim ljudima koji traže obitelj, koji traže zaštitu", rekao je Papa.

Francuska i Austrija pojačale su graničnu kontrolu nad migrantima koji dolaze iz Italije i nekoliko ih stotina vratili sa svojih granica. Zbog toga raste broj migranata koji spavaju na rimskim i milanskim kolodvorima. Istodobno je Mađarska najavila gradnju ograde na granici sa Srbijom iz istog razloga.

Franjo je rekao da "naša braća i sestre traže dom daleko od svoje zemlje, traže dom u kojem mogu živjeti bez straha" i poručio da se "ljudsko dostojanstvo uvijek mora poštivati" te je pozvao međunarodnu zajednicu na zajednički rad u prevenciji prisilne migracije.

Papi je odmah uzvratio Matteo Salvini, lider krajnje desne Sjeverne lige. "Čisto iz znatiželje, koliko ima imigranata u Državi Vatikanu", pitao je ironično.

Među zemljama članicama EU-a nema suglasnosti oka prijedloga Europske komisije da se uvedu obvezujuće kvote za svaku članicu za primanje izbjeglica koje stižu u Europu i tako olakša teret zemljama koje su na udaru masovnog priljeva izbjeglica, poput Italije ili Grčke, pokazala je u utorak rasprava na sastanku ministara unutarnjih poslova u Luxembourgu.

"Vrijeme je da počnemo gledati mimo nacionalnih interesa. Solidarnost nije dobrovoljna i to ne može funkcionirati i o tome se ne može pregovarati", upozorio je nakon sastanka povjerenik za unutarnje poslove Dimitris Avramopoulos.
Većina članica srednje i istočne Europe protivi se obvezujućim kvotama

Europska komisija je prošli mjesec predstavila prijedlog za raspodjelu sirijskih i eritrejskih izbjeglica iz Grčke i Italije po svim zemljama EU-a, a Hrvatska bi ih trebala primiti ukupno 747.

Ukupno 40 tisuća izbjeglica, 24 tisuće iz Italije i 16 tisuća iz Grčke, trebalo bi biti razmješteno po drugim zemljama članicama prema ključu utvrđenom po nekoliko kriterija - broju stanovnika, BDP-u, stopi nezaposlenosti i broju ranije primljenih izbjeglica.

Komisija je isti dan također predstavila i preporuku za preseljenje 20.000 osoba koji se trenutačno nalaze izvan Unije, a koje imaju pravo na međunarodnu zaštitu. Hrvatska bi po izračunu Komisije trebala primiti njih 315, što je 1,58 posto.

Međutim, taj prijedlog Komisije nema potporu većine jer je puno zemalja protiv obvezujućih kvota i zauzimaju se za solidarnost na dobrovoljnoj osnovi.

Većina članica srednje i istočne Europe, zatim Španjolska i Portugal protive se obvezujućim i žele dobrovoljne kvote.

Dio zemalja ne protivi se obvezujućim kvotama, ali su nezadovoljne predloženim kvotama i traže pravedniju raspodjelu - Francuska i Njemačka su zatražile da se ponovno izračuna ključ za raspodjelu izbjeglica. Jedan dio zemalja, među njima i Hrvatska, još se nije službeno izjasnio.

Talijanski premijer Mateo Renzi prije nekoliko je dana zaprijetio da će poduzeti jednostrane mjere i da ima plan B ako ostale zemlje članice ne pokažu solidarnost. Renzi nije rekao o čemu se radi, ali u tisku se nagađa da bi Italija mogla davati privremene dozvole boravka na tri mjeseca kako bi izbjeglice mogle slobodno putovati diljem EU-a te zabraniti migrantima koje su na moru spasili brodovi drugih država članica da stupe na talijansko tlo.

Italija je samo od početka ove godine morala primiti oko 60 tisuća izbjeglica koji su preko Sredozemnog mora stigli iz sjeverne Afrike.

Zbog velikog razilaženja u stavovima kako se postaviti prema što većem migrantskom pritisku o tome će se vjerojatno razgovorati na summitu čelnika 28 zemalja članica sljedeći tjedan u Bruxellesu.