Ravnateljica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) Tatjana Prenđa Trupec u četvrtak je u Opatiji rekla da će, zahvaljujući predloženim izmjenama zdravstvenih zakona, ubuduće biti jednostavnije uvrštavanje novih lijekova na listu HZZO-a, koja će biti jedinstvena, a ne više razdvojena na osnovnu i dopunsku listu.

 

Time bi se za veći broj lijekova omogućilo plaćanje PDV-a od 5 posto što će povećati dostupnost većeg broja lijekova, naročito onih posebno skupih, poručila je ravnateljica HZZO-a na početku dvodnevnog savjetovanja o izmjenama zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju.

Uvođenje jedinstvene liste lijekova omogućilo bi reguliranje i doplate većeg broja lijekova sa sadašnje osnovne liste, poput Gliveka, što se HZZO-u stalno spočitava. No, hoće li HZZO tu mogućnost i otvoriti, odlučit će se, rekla je, u suradnji s pacijentima.

Varga: zakonske izmjene jamče financijsku održivost javnog zdravstva

Savjetovanje su, uoči završetka javne rasprave 19. lipnja, organizirale Udruga poslodavaca u zdravstvu i Hrvatsko društvo za poslovnu etiku i zdravstvenu ekonomiku Hrvatskog liječničkog zbora. Okupilo je stotinjak predstavnika zdravstvene administarcije, poslodavaca u zdravstvu, sindikata i strukovnih udruga, koji su se složili da je riječ o temeljnim zakonima u zdravstvu oko kojih je potrebno postići strukovni, ali i politički konsenzus.

Ministar zdravlja Siniša Varga ponovno je istaknuo da zakonske izmjene jamče financijsku održivost javnoga zdravstva i bolju zdravstvenu uslugu, uz povećanje dostupnosti i zadržavanje svih prava pacijenata. Otpore u javnosti objasnio je povećanim tenzijama u izbornoj godini i pogrešnim iščitavanjem zakonskih prijedloga. Pojasnio je da zakonske izmjene, nakon dva mjeseca javne rasprave, idu u Sabor po hitnom postupku jer je riječ o usklađenju s EU direktivama, a ako prođu saborsku proceduru, trebale bi biti donesene do sredine srpnja.

Protekla dvomjesečna javna rasprava u nekim je dijelovima izmijenila i samu suštinu predloženih zakonskih izmjena. Prihvaćen je velik broj sugestija sudionika, pa se na primjer odustalo od veće samostalnosti HZZO-a u odnosu na ministra zdravlja, te od mogućnosti da HZZO osniva kreditne zadruge i investicijska društva.

U konačni prijedlog zakonskih izmjena uvršten je prijedlog da najniža osnovica plaće za bolovanje na teret HZZO-a ne ovisi više o punom radnom vremenu, nego se garantira najniži iznos naknade plaće neovisno o satima rada na koje je netko zaposlen. Planira se i bolje reguliranje bolovanja za pomorce. Sva akutna liječenja, uključujući i psihijatrijska, snosit će u cijelosti HZZO.

HZZO će i ubuduće ugovarati zdravstvene usluge u prvom redu u javnozdravstvenim ustanovama, a samo iznimno kod privatnika, i to samo onda kada tražene usluge nije moguće dobiti u javnim ustanovama i za smanjivanje listi čekanja. Za svako ugovaranje usluge kod privatnika bit će potrebna suglasnost ministra. Novost je također da će se prije slanja u inozemstvo iscrpiti i mogućnosti neugovorenih ustanova HZZO-a iz Registra ministra zdravlja, čime se direktno jača hrvatsko gospodarstvo i privatni zdravstveni sektor umjesto da se na primjer pacijenti šalju u privatne poliklinike susjednih zemalja. To je, ujedno, jednostavnije i sigurnije za pacijente radi premošćenja jezične barijere.

U domove zdravlja vraćaju se dispanzeri

Ministar Varga ponovio je da su zakonske izmjene preduvjet za provedbu nacionalnog plana razvoja bolnica i njihovu funkcionalnu integraciju, te da pacijentima ni na koji način neće biti umanjena prava.

Kao jednu od novina naveo je da se u domove zdravlja vraćaju dispanzeri, u kojima će multidisciplinarni timovi pomagati u prevenciji i kontroli kroničnih nezaraznih bolesti. Općenito se jača uloga domova zdravlja i njihovih ravnatelja, koji postaju koordinatori primarne zdravstvene zaštite, a uvodi se i koordinatore za palijativnu skrb i veća dostupnost specijalista u domovima zdravlja.

Novim zakonima otvaraju se i "vrata" zdravstvenom turizmu u javnim bolnicama, koje bi na godišnjoj razini mogle uprihoditi 800 milijuna kuna od turizma, 800 milijuna kuna od kliničkih ispitivanja i 800 milijuna kuna od EU fondova, uz naglasak da se ne smiju obavljati nauštrb osiguranika HZZO-a.

"To je 2,4 milijarde kuna povećanja bolničkih prihoda. Privatne ustanove od zdravstvenog turizma mogle bi uprihoditi isto oko 2 milijarde kuna godišnje. Riječ je o 4,5 milijarde kuna ili 0,6 posto bruto domaćeg proizvoda, u čemu će zdravstvo dati svoj doprinos gospodarskom prosperitetu Hrvatske", rekao Varga, te istaknuo da će najveću korist imati pacijenti koji će besplatnu zdravstvenu usulugu dobivati u bolje opremljenim bolnicama i s bolje educiranim kadrovima.