Tog 22. lipnja 1941. u šumi Brezovica kod Siska osnovan je Prvi sisački partizanski odred, ujedno prva antihitlerovska postrojba u okupiranoj Europi. Odred je imao 77 boraca, predvodili su ih zapovjednik Vlado Janić Capo, a pripadnik odreda bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko. Završetak Drugoga svjetskog rata doživjela su tridesetosmorica boraca. Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, za Dan pobjede podsjetio je na sudionike borbe.

 

"Još uvijek ima živih učesnika NOB-a koji su sudjelovali u tim događajima i borbama. Antifašistička borba ne jenjava i ne umire", rekao je Habulin.Osnivanje sisačkog odreda bio je početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od pola milijuna hrvatskih građana. Obilježavanje tog datuma značajno je za povijest suvremene Europe i svijeta, utemeljenih na pobjedi nad zlom koje je predstavljao i proveo Hitlerov ratni stroj. No važno je i za budućnost kako bi mladi naučili istinu o generaciji koja je ostavila dubok trag u novijoj hrvatskoj povijesti, ističe i nekadašnji predsjednik saveza Ratko Maričić.

 

"Mi smo suočeni s činjenicom da u zadnjih 20-ak godina naše mlade generacije nisu baš učile o svim povijesnim događajima sasvim dobro. Bitno je da uče istinu, istina je nepobitna, ona se može gledati s ove ili one strane i može se relativizirati ali ona je uvijek istina i ostaje nepobjeđena", kaže. Ranijih godina obilježavanju Dana antifašističke borbe prethodili su razni incidenti, poput lanjskog uništavanja Kršinićevog spomenika 'Ustanak' u šumi Brezovica. Ove godine zaiskrilo je na relaciji Savez antifašista - predsjednica države zbog uklanjanja Titove biste s Pantovčaka.

 

Tako je središnja proslava 70. obljetnice pobjede nad fašizmom u Zagrebu okupio državni vrh izuzev predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, kojoj je Savez antifašista odbio pokroviteljstvo. No strasti su se stišale, pa je početkom ovog mjeseca delegacija saveza stigla na Pantovčak. U razgovoru s predsjednicom istaknuli su potrebu da se antifašizam na svim razinama društva prihvati kao civilizacijska vrijednost na kojoj je utemeljena Hrvatska i novi svjetski demokratski poredak. No također su upozorili da ni nakon skoro 10 godina od donošenja saborske Deklaracije o antifašizmu, institucije vlasti nisu poduzele ništa kako bi je provele u praksi.