Kada je premijer Aleksis Cipras iznenadno i bombastično najavio referendum o zahtjevima međunarodnih kreditora u zamjenu za nastavak financiranja ekonomski posrnule zemlje, pozvao se na grčki pedigre kolijevke demokracije.

Grci, rekao je Cipras prošlog vikenda, moraju poslati zvučnu demokratsku poruku europskoj i globalnoj zajednici. Međutim, za neke je nedjeljni referendum izvrtanje demokracije, piše Reuters.

Zamislite da sudbina vaše zemlje ovisi o odgovoru da ili ne. Pitanje je napisano nerazumljivim, birokratskim jezikom i traži vas da donesete odluku o ekonomskom programu koji zapravo više ne postoji jer je bio temeljen na tome da Grci plate dug MMF-u.

Čelnici ostalih zemalja vas mole da glasate za, vaša vlada vas preklinje da glasate protiv. Tako ovih dana izgleda život u Grčkoj, zemlji sunca i duga, piše New York Times.

Zbunjeni grčki birači između europskog čekića i Sirizinog nakovnja

Birači su dobili samo tjedan dana da razmisle o odluci koja će imati duboke posljedice za Grčku i njezinu budućnost u Europi, iako su mnogi i dalje zbunjeni kakve bi mogle biti posljedice ovog ili onog izbora.

"Nitko nam zapravo ne govori što to znači", kaže Erika Papamihalopu (27) iz Atene. "Nitko nam iskreno ne govori što će se dogoditi ako kažemo 'da' ili 'ne'".

Grčka je duboko u nepoznatom teritoriju. Njezine su banke zatvorene. Nije platila zadnju ratu duga MMF-u i bez nove financijske pomoći vjerojatno će bankrotirati.

Vlada poziva da se glasa protiv zahtjeva kreditora i tvrdi da će to ojačati njezinu pregovaračku poziciju u Bruxellesu. Europski lideri kažu da bi takav ishod bio kršenje pravila eurozone i mogao bi značiti grčki izlazak iz nje.

"Ovo je vrlo populistički i iskonski nepošten način rješavanja iznimno osjetljivog pitanja", tvrdi Gerald Knaus, osnivač Europske incijative za stabilnost, think-tanka za jugoistočnu Europu.

Vijeće Europe objavilo je u srijedu da referendum nije u skladu s međunarodnim standardima koji traže najmanje dva tjedna javne rasprave i jednostavno pitanje.

A pitanje glasi: "Treba li prijedlog koji su iznijeli Europska komisija, Europska središnja banka i Međunarodni monetarni fond na euroskupini 25. lipnja 2015., a koji se sastoji od dva dijela, koji zajedno čine njihov sveobuhvatni prijedlog, biti prihvaćen? Prvi dokument zove se "Reforme za završetak trenutnog programa i dalje", a drugi "Analiza održivosti preliminarnog duga".

Kućica za 'ne', odgovor koji zagovara vlada, postavljen je iznad kućice 'za'.

"Cijela priča izgleda kao da dolazi iz Alise u zemlji čudesa", kaže Knaus. "Stavili su na stol sporazum koji je u međuvremenu povučen, koji ne možete odbiti jer ga nema. Nema vremena za javnu raspravu, pitanje je nejasno, a poruke koje šalje vlada zavaravaju".

Referendum: Ciprasov izlaz iz pat pozicije

Aktualna Sirizina vlada izabrana je u siječnju s mandatom da se bori protiv rigorozne štednje, ali je od vjerovnika dobila 'uzmi ili ostavi' ponudu za koju Cipras tvrdi da će dodatno zagušiti ekonomiju. Također tvrdi da europski partneri ne žele da Grčka napusti euro, jer se boji dodatnog raspada unije, pa će biti prisiljena na kompromis ako Grci glasaju protiv.

Mnogi Grci misle da mu je teorija na klimavim nogama. "Nisam vidio nikakav dokument", kaže Aleksandros Vugolakis, obrtnik iz Atene. "A i da ga vidim, sumnjam da bih ga razumio".

Bruxelles i Atena u igri su razmjene prijedloga i protuprijedloga koji ne daju rezultata. Cipras je posljednji prijedlog poslao nakon što je sazvao referendum.

"Poslali su treći prijedlog i u isto vrijeme traže da ljudi daju svoj sud o prijedlogu kojeg više nema. To je suludo. Ne znamo što da radimo", rekla je odvjetnica Nikol Papatanasopulo.

U grčkoj vladi ne slažu se da je ovo populistički potez. "Pitanje je iz ekonomskog polja prebačeno na pitanje demokracije. Mi trebamo odlučivati o našim nacionalnim pitanjima", rekao je zamjenik ministra za administrativne reforme George Katrugalos.

Neki analitičari smatraju da Cipras nije mogao uvjeriti frakcije u Sirizi da podrže sporazum s vjerovnicima i sazvao je referendum kao izlaz iz pat pozicije.

"To je politička taktika da se nadomjesti vladin neuspjeh da postigne sporazum koji može progurati kroz parlament", rekao je analitičar Nikos Malkucis iz Atene.

U međuvremenu, najnovija anketa o grčkom referendumu pokazuje da su zagovornici prihvaćanja ponude kreditora prvi put u malenoj prednosti.

Prema rezultatima ankete instituta ALCO, 44,8 posto glasača dat će svoj glas za prihvaćanje ponude međunarodnih kreditora, dok će protiv biti 43,4 posto glasača. Za sada je neodlučnih 11,8 posto. To znači da je ishod referenduma potpuno otvoren.

Ovo najnovije istraživanje javnog mnijenja pokazuje nagli preokret u raspoloženju glasača koji su u prijašnjoj anketi odlučno izrazili protivljenje ponudi kreditora, u skladu sa stajalištem ljevičarske vlade predvođene premijerom Aleksisom Ciprasom.

Analitičari tu promjenu raspoloženja glasača pripisuju najavi da će se, ukoliko pobjedi "ne", banke zatvoriti i oštrog upozorenja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da će se Grčka suočiti s financijskim bezdanom.

Analitičari se slažu da bi glas 'za' zasigurno značio Ciprasov kraj. Njegova vlada bi najvjerojatnije odmah odstupila, a grčki predsjednik dobio zadaću da sastavi vladu nacionalnog jedinstva od ostalih stranaka.