Hrvatsku je zahvatio toplinski val koji će danas i sutra dosegnuti vrhunac, zbog kojeg su meteorolozi izdali upozorenje javnosti, a potom se očekuje zahlađenje praćeno pljuskovima s mogućnošću lokalne tuče.

Meteoalarm je za zapadni dio zemlje izdao narančasto upozorenje koje podrazumijeva neuobičajene vremenske prilike koje mogu nanijeti štete i ljudske žrtve, dok je za istočni i južni dio Hrvatske na snazi žuti alarm koji poziva građane na oprez i upozorava na meteorološke rizike.

U 14 sati najviša temperatura zabilježena je na Mljetu, 36 stupnjeva, zatim u Metkoviću, i Kninu 34, te Osijek - Aerodromu Malom Lošinju i Belom Manastiru 33 stupnja.

Danas je najviša dnevna temperatura u unutrašnjosti desegnula 37, a sutra 38 stupnjeva, a uz obalu, zbog utjecaja mora, 25-26 stupnjeva, kazao je dežurni sinoptičar DHMZ-a. Dodatnu teškoći predstavljat će vruće noći, čija će temperatura dosezati 25-27 stupnjeva.

Ljudski organizam se sporo prilagođava naglim promjena klime, pa građani u starijoj dobi i oni sa zdravstvenim tegobama trebaju biti na oprezu i ne izlagati se rizicima, rečeno je.

U srijedu se sa sjeverozapada očekuje hladna fronta koja će donijeti razvoj naoblake i pojavu pljuskova, a lokalno i tuče, najprije u sjeverozapadnoj i središnjoj Hrvatskoj a potom i u Dalmaciji. U četvrtak se predviđa postupno razvedravanje i zahlađenje, pa bi temperature mogle biti niže i do 10 stupnjeva, što će pratiti ugodan osjećaj svježine.

Neki mediji pretjeruju

Način na koji neki hrvatski mediji pišu o aktualnom toplinskom valu za Hinu je kritizirao pročelnik Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku Đorđe Obradović, ističući da najave pogoršanja vremena svojim naslovima, najavama, intonacijom i slično, s informativne razine podižu na razinu senzacije, a neodmjerenim preuveličavanjem do senzacionalizma koji nema pokrića u stvarnosti.

Što je vrijeme lošije, to je nekim medijima bolje, a prema pravilima novinarske profesije, o vremenskim pojavama i prognozama trebalo bi izvještavati uravnoteženo i pozivati se na stručne izvore, bez stvaranja senzacije i bez širenja panike, smatra Obradović.

Ako se nepogode ostvare, onda nastavljaju pojačano izvještavati o posljedicama, a ako se one ne ostvare opet mediji ne trpe nikakvu štetu nego krivnju preusmjere na meteorologe i izvještavaju o njihovim pogreškama, čime opet zadržavaju pozornost javnosti, zaključio je komunikolog Obradović.

Statistike pokazuju rast, a i predviđanja

Prema podacima DHMZ-a, najviša temperature u povijesti mjerenja u Hrvatskoj izmjerene su u Kninu, 41,4 stupnja, slijede Slavonski Brod s 40,5 stupnjeva, Zagreb - Maksimir s 40, 4, Sisak s 40 stupnjeva i drugi.

Sve te temperature zabilježene su u novije vrijeme, pa primjerice Atlas klime Hrvatske, koji se temelji na podacima do 2000. godine, raspolaže s nižim temperaturnim maksimumima: za Knin 39,6, Slavonski Brod 39,2, Sisak 38,4 i Pazin 38,2 stupnjeva.

Prema Karti maksimalne temperatura zraka u Hrvatskoj, najviše vrijednosti, koje prelaze 40 stupnjeva, mogu se očekivati na širem području Kinina, Imotskoga i zaleđa Ploča.

Projekcije klimatskih promjena na području Hrvatske u razdoblju 2011-2040. predviđaju porast temperature zimi do 0,6 stupnjeva, a ljeti do 1 stupanj. U narednom razdoblju, 2041-2070., očekivana amplituda porasta u Hrvatskoj zimi iznosi do 2 stupnja u kontinentalnom dijelu i do 1,6 stupnjeva na jugu, te ljeti do 2,4 stupnja u kontinentalnom dijelu Hrvatske, odnosno do 3 stupnja u priobalnom pojasu.