Nakon prijedloga za uvođenje lova lukom i strijelom, Ministarstvo poljoprivrede, na čelu s ministrom Jakovinom, donosi još jedan prijedlog koji bi trebao ostati u kamenom dobu!

Iako Europska Unija potiče države članice da primjenjuju stroža pravila za zaštitu životinja i potpuno zabrane uzgoj životinja radi krzna, Ministarstvo poljoprivrede predlaže da se unazadi Zakon o zaštiti životinja i dopusti uzgoj činčila za krzno. Uzgoj životinja radi krzna zabranjen je u Hrvatskoj od 2007. godine, s prijelaznim razdobljem od 10 godina.

Stoga su Prijatelji životinja u četvrtak, 9. srpnja 2015. u 11 sati, ispred Ministarstva poljoprivrede u Ulici grada Vukovara 78 u Zagrebu, razapeli transparent od 10 metara s porukom suosjećanja ministru Jakovini, kakvu Hrvatsku želi većina građana. Natpisima na transparentima Udruga je pozvala da se ne unazađuje Zakon o zaštiti životinja i da se ne dopusti krvava praksa mučenja i ubijanja životinja zbog njihova krzna.

Trenutačno je u Hrvatskoj pet puta manje farmi činčila nego u vrijeme kada je donijeta zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna. Zabranu su 2006. godine podržali Vlada, sve vodeće parlamentarne stranke kao i one u koaliciji te saborski zastupnici, a istraživanja javnoga mnijenja pokazala su da ju podržava i preko 70 posto građana. Građani ne žele da se u Hrvatskoj činčile muče u kavezima, da bi im u industriji krzna lomili vratove, gušili ih plinom ili ih ubijali električnim udarima. Trenutno vladajuća politička stranka još uvijek na svojim mrežnim stranicama ima jasnu podršku zabrani uzgoja životinja za krzno.

U vrijeme kada je Hrvatska zabranila uzgoj životinja radi krzna, zabrana je postojala u Velikoj Britaniji i Austriji. Otada, Slovenija, Republika Makedonija, Sjeverna Irska, Švicarska, belgijska regija Valonija, brazilska država São Paulo, Srbija, Bosna i Hercegovina potpuno su zabranile uzgoj životinja za krzno, dok djelomične zabrane postoje u Nizozemskoj, Danskoj, Švedskoj, Njemačkoj i Novom Zelandu. Ministarstvo poljoprivrede trebalo bi se ponositi zabranom i slijediti trend porasta broja zemalja koje zabranjuju uzgoj, a ne pogodovati nekolicini uzgajivača koji se ne pridržavaju ionako dugog prijelaznog razdoblja.

Vodstvo Ministarstva poljoprivrede kao da se otvoreno izruguje javnosti prijedlogom da se iz zabrane uzgoja životinja za krzno izuzmu činčile, s obzirom na to da građani i političari nisu maloumni i znaju da činčile jednako osjećaju patnju i bol kao i kune, lisice, psi ili bilo koje druge životinje oderane radi krzna, a i s obzirom na to da se jedno činčile uzgajaju u Hrvatskoj.

Činčilama treba spašavati staništa, u kojima su dovedene do ruba istrebljenja upravo zbog pohlepe pojedinaca za prodajom njihova krzna, a ne mučiti ih u kavezima uzgajivača. Mnogi uzgajivači poštovali su zakonsku zabranu i prestali s uzgojem činčila, a prijelazno razdoblje omogućava i preostalima da to učine.

Nošenje krzna obijesno je i nepotrebno. Za samo jednu bundu od činčila u industriji krzna ubiju više od 200 životinja. Osim toga, Svjetska banka smatra obradu krzna jednom od pet najgorih industrija u svijetu zbog zagađenja toksičnim metalima. Tko od političara želi imati na rukama krv tisuća činčila te pokazati etičku i ekološku neosviještenost? Prijatelji životinja apeliraju na Ministarstvo poljoprivrede da umjesto izmjene Zakona o zaštiti životinja, kojom želi ukinuti zabranu uzgoja činčila, radije iskoristi vrijeme za donošenje pravilnika za koje je bio propisan rok do 2009. godine.