Prema nekim procjenama u Hrvatskoj ima oko 9500 tisuća civilnih žrtava Domovinskog rata, od kojih tek nekoliko stotina ostvaruje svoja prava. Nevladine udruge traže da se po uzoru na Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu sličan donese i za civilne žrtve. Uostalom, kaže Vesna Teršelič iz Documente, ova je Vlada to je i najavljivala.

 

"Želimo potaknuti Ministarstvo branitelja da još u vrijeme ovog mandata donese zakon kojim bi priznalo prava civilnih žrtava rata jer pokazuje se da ne dobivaju ni adekvatnu psihosocijalnu podršku, a ni nikakvu materijalnu podršku i obeštećenje", rekla je Teršelič.

Jedna od njih je i Valerija Canjko čiju je kći Mariju 1995. u Osijeku ubio hrvatski branitelj aktiviravši ručnu bombu. Posljednjih 20 godina bezuspješno je kucala na brojna vrata, a u postupku radi ostvarenja statusa civilne žrtve odbio ju je i Upravni sud s obrazloženjem da događaj nije vezan uz Domovinski rat.

"Moje djete je radilo u državnom uredu. Na radnom mjestu on je počinio ubojstvo i samoubojstvo, a nagrađen je njegov roditelj, primio je naknadu i danas prima invalidninu za svog sina. Ako je on zavrijedio dobit mislim da je moje djete zaslužilo duplo, pogotovo ja koja sam izgubila zdravlje, ali i srce i dušu", istaknula je Valerija Canjko.

Iz Ministarstva branitelja je, kaže, uvjeravaju da će se zakon kojim bi se regulirala prava civilnih žrtava Domovinskog rata trebao donijeti do kraja godine. Na naš upit iz Ministarstva branitelja su odgovorili. "Planom normativnih aktivnosti Ministarstva branitelja za 2015. godinu, donošenje Zakona o zaštiti vojnih invalida i civilnih stradalnika rata predviđeno je za posljednji kvartal ove godine.Ministarstvo će tijekom jeseni, kao i kod predlaganja ostalih naših zakona, organizirati široku javnu raspravu u koju će uključiti sve zainteresirane stradalničke udruge, medije, kao i ostale građane, a Zakon bi se u saborskoj proceduri trebao naći najkasnije do konca godine". stoji u odgovoru Media servisu.