Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda Republike Hrvatske za 2014. godinu pokazalo je da situacija u hrvatskim zatvorima baš i nije blistava, da je najveći broj zatvorenika na izdržavanju kazne zbog lopovluka i nasilja, odnosno nanošenja teških ozljeda, a isto tako i zbog zloporabe droga, piše Narodni list

Najzanimljiviji dijelovi izvješća pokazuju da među zatvorenicima i vrlo starih osoba - najstariji je 80-godišnjak, te da se dobar dio kaznenih djela zbog kojih su završili iza rešetaka, tamo i nastavlja. Tako je zatvorenicima prošle godine oduzet čitav niz predmeta koji služe u nastavku kriminalnih aktivnosti - od "hladnog" oružja poput noževa i pila, droge, te ponajviše nedozvoljenih stvari poput mobilnih telefona.

Stanje stabilno

Bitno je za istaknuti da je prošle godine smanjen broj zatvorenika u hrvatskim zatvorima i to za 14,1 posto, iako još uvijek imaju problema s prenapučenosti. Rezultat je to promjena u kaznenoj politici, koja sad preferira više alternativnih kazni, a isto tako i dekriminalizacije posjedovanja manjih količina droga.

Zatvorski sustav smanjio je i poprilične dugove, sa 56,4 milijuna kuna na kraju 2013., stigli su do značajno manjih 15,5 milijuna kuna na kraju prošle godine.

Ministar Orsat Miljanić hvali se kako je situacija u zatvorskom sustavu stabilnija nego ikad, te da je broj incidenata smanjen i to prvenstveno zahvaljujući smanjenju broja zatvorenika, što je dovelo do povoljnijeg omjera, odnosno 2,33 zatvorenika na jednog čuvara u prosjeku. Također smatra i kako je sustav uređeniji u smislu poštivanja ljudskih prava za osobe lišene slobode, a da se pritom u potpunosti sljedila politika smanjivanja troškova i racionalizacije.

Zatvorski sustav RH se sastoji od sedam kaznionica u koje spadaju kaznionice u Glini, Lepoglavi, Lipovici-Popovači, ona u Turopolju, u Valturi, kaznionica i zatvor u Šibeniku te Zatvorska bolnica u Zagrebu. Kako se navodi, dosadašnja Kaznionica u Požegi i Zatvor u Požegi spojeni su u jednu organizacijsku jedinicu.

Za razliku od kaznionica u kojima se izvršavaju kazne zatvora izrečene u kaznenim postupcima, kazne maloljetničkog zatvora i slično, u sustavu imamo i nešto blaže jedinice - zatvore. U zatvorima se izvršavaju blaže kazne u kaznenim postupcima, prekršajnim i drugim postupcima, mjere istražnog zatvora i slično. U tu skupinu spadaju zatvori u Bjelovaru, Dubrovniku, Gospiću, Karlovcu, Osijeku, Puli, Rijeci, Sisku, Splitu, Varaždinu, Zagrebu te naravno zatvor u Zadru.

Dio sustava su odgojni zavodi u Požegi i Turopolju, gdje se upućuju maloljetni počinitelji kaznenih djela, te Centar za izobrazbu u kojem se provode sve vrste školovanja i edukacija državnih službenika u zatvorskom sustavu.

Smanjena prenapučenost

Koliki je problem u zatvorskom sustavu bila prenapučenost pokazuju i podaci iz prijašnjih godina, gdje je primjerice u 2010. godini bilo značajno više zatvorenika od predviđenih zatvorskih kapaciteta. Te godine hrvatski su zatvori predviđali mjesta za 3.351 zatvorenika, a bilo ih je nagurano čak 5.165 ili čak 1.814 viška. U 2011. kapaciteti su podignuti za 420 mjesta, a broj zatvorenika je pao za 81, čime su prekobrojni pali na 1.313.

U 2012. i 2013. godini kapacitet je ostao isti, no broj zatvorenika se nastavio smanjivati, da bi podizanjem kapaciteta za oko 130 mjesta i dodatnim smanjenjem broja zatvorenika konačno došli u situaciju da imamo i 100-tinjak praznih mjesta u zatvorima.

Od ukupnih kapaciteta u zatvorskim uvjetima imamo 2.911 mjesta, u poluotvorenim uvjetima 704 te u otvorenim uvjetima 285 mjesta. U izvješću se ističe kako su kapaciteti u zatvorima i veći, no broje se tek oni koji zadovoljavaju zakonske norme, a to je da prostorije u kojima borave zatvorenici moraju biti "čiste, suhe i dovoljno prostrane" te da za svakog zatvorenika u spavaonici mora biti najmanje 4 metra kvadratna i 10 metara kubnih prostora.

Prošle godine kroz zatvorski sustav prošlo je 13.539 zatvorenika različitih formalno-pravnih statusa, dok ih je godinu dana ranije bilo 15.766 ili 2.227 više. Zanimljivo je da je skoro 95 posto zatvorenika muškog spola i da se radi o konstantnom udjelu kroz više godina.

Što se tiče zatvorenika koji kaznu služe radi kaznenih djela, za zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i ropstva u 2014. nije bilo niti jednog zatvorenika, dok ih je za trgovanje ljudima u zatvoru bilo četvero. Za ubojstva je kaznu služilo 18 muškaraca i jedna žena, za teška ubojstva osam muškaraca, a za tjelesne ozljede njih 16. Za prijetnju su u zatvoru završila 33 muškarca, a za protupravno oduzimanje slobode njih šest, plus jedna žena. Za silovanje je kaznu služilo 29 muškaraca, a još za bludne radnje i teška kaznena djela protiv spolne slobode i slično još njih 13. Za spolno zlostavljanje djeteta i druge spolne zločine protiv djece u zatvoru je završilo 28 muškaraca i jedna žena. Za droge je brojka daleko veća, pa je kaznu zbog tih kaznenih djela služilo 208 zatvorenika, zbog povreda opće sigurnosti njih 8, a zbog izazivanje prometne nesreće njih 7.

Najviše je pak građana završilo u zatvoru zbog kaznenih djela protiv imovine, poput razbojništava i krađa - njih 285.

U zatvoru većina zatvorenika priželjkuje izlazak iz zatvora, a na bijeg se 2014. godine odlučilo njih 12, od čega dvojica u zadarskom zatvoru. Ukupno se na bijeg, udaljavanje i nevraćanje s prekida kazne odlučio 61 zatvorenik, što je u odnosu na prijašnje godine još i smanjeno.

Zanimljivi su i podaci o troškovima, a prosječno nas jedan zatvorenik dnevno košta 313 kuna, što znači da nas svaki zatvorenik godišnje košta oko 114 tisuća kuna. Od toga na direktni trošak zatvorenika potroši se dnevno 54,6 kuna. No, ovi troškovi nisu svugdje podjednaki i najveći iznos po zatvoreniku - čak 748 kuna, troše u Odgojnom zavodu Turopolje, slijedi Odgojni zavod u Požegi sa 677 kuna te Zatvorska bolnica u Zagrebu sa 633 kune dnevno po zatvoreniku.

Zadarski zatvor na svakog zatvorenika potroši dnevno 333 kune, od čega direktno na trošak zatvorenika otpada 59 kuna. U prosječnih 54 kune koji se izdvajaju za trošak zatvorenika dnevno se za hranu potroši 20,4 kune, za smještaj, odnosno energente 19,5, za lijekove 6,4 te za naknade i ostalo oko 8 kuna dnevno.

Pravosudni policajci preopterećeni

U osvrtu na izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH upozorava na "paušalnu restriktivnu politiku Vlade RH", koja trenutno onemogućava optimiziranje broja zaposlenika.

U zatvorskom sustavu je zaposleno je 2.694 službenika i namještenika, no sistematizacija po kojoj se određuje broj zaposlenih službeno traži 1.310 zaposlenika više. Odnosno, posao za koji treba 4.004 zaposlena trenutno obavlja njih 67,2 posto. Da je broj zaposlenih premalen u zatvorima vidljivo je i iz podatka da zaposleni odrađuju godišnje 95.240 prekovremenih sati. Kad se uzme u obzir da veliki dio zaposlenih ne radi na poslovima koji zahtijevaju prekovremene sate, te da zaposleni s posla izbivaju mjesec dana na osnovu godišnjeg odmora, a da je njih još gotovo tisuću izbivalo još mjesec dana na osnovu bolovanja, broj stvarno određenih prekovremenih sati na dio zaposlenika, onih koji rade na osiguranju zatvorenika, rapidno raste. Zaključak je da su pravosudni policajci, uz uobičajenu težinu posla i rizike, također izloženi i prekomjernim radnim naporima.

Hrana u zatvorima

Iako se često mogu čuti žalbe zatvorenika, kako za jelo dobivaju "splačine", u izvješću se navode i informacije o prehrani, prema kojima se čini da problema ne bi smjelo biti. Osigurana su tri obroka dnevno, kalorične vrijednosti minimalno 3.000 kcal po danu, a onima koji su i radno angažirani, osiguran je još jedan obrok. Pazi se na prehrambene i zdravstvene standarde, životnu dob zatvorenika te njihove vjerske i kulturne zahtjeve.

U svakom zatvoru izrađuje se nekoliko jelovnika tjedno, među kojima su i tzv. vjerski, vegetarijanski ili dijabetičarski jelovnici, a u povjerenstvu za jelovnike sudjeluju liječnici, strukovni učitelj kuhar, ekonomist te predstavnik zatvorenika. Svaki obrok kuša upravitelj ili osoba koju on ovlasti, a od svakog obroka ostavlja se uzorak u slučaju pojave trovanja hranom.

Preko 40 posto maloljetnika bez škole

Posebna kategorija u zatvorskom sustavu su maloljetnici, kojih je na 2014. godine u odgojnim zavodima bilo 70, od čega osam maloljetnica. Tijekom cijele godine kroz odgojne centre prošlo je 126 maloljetnika i 12 maloljetnica, a najveći dio njih počinio je neko od kaznenih djela protiv imovine.

Najžalosniji je podatak iz ovog izvješća onaj o obrazovanju maloljetnika, od kojih preko 40 posto nema završenu niti osnovnu školu, a njih četvero čak ne zna niti pisati i čitati. Zbog ovih podataka, u različite programe izobrazbe bilo je uključeno prošle godine 86 maloljetnika.