Na inicijativu Ante Brižića, direktora Turističke zajednice Općine Preko, i prof. dr. Roberta Bacalje sa Sveučilišta u Zadru, Općina Preko pokrenula je projekt uređenja zapuštenih kamenih kućica, bunja, pišu Naši Školji

- Budući da je u tijeku postavljanje info-ploča na području Općine Preko, a najinteresantnija i najatraktivnija trasa je dio od državne ceste do Tvrđave sv. Mihovila, odabrali smo bunju obitelji Branka Lucina koja se nalazi na lokalitetu Mladaševo, tik uz biciklističku i pješačku stazu. Cilj je privući što više turista upravo u taj dio Preka i osmisliti zanimljiv, cjelogodišnji program za izletnike, šetače, bicikliste kako bi upoznali baštinu, graditeljstvo i maslinike stare od 500 do tisuću godina, objašnjava Brižić koji je protekli vikend organizirao radionicu obnove kamene kućice uz pomoć prof. dr. Jadrana Kalea s Odjela za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru, studenata etnologije, turista, Prečana i radnika općinske komunalne tvrtke Obala i parkovi.

Bunja obitelji Lucin stara je više od stotinu godina, služila je za spremanje alata i kao zaklon od nevremena. Prema riječima prof. dr. Bacalje, u polju u podnožju sv. Mihovila nalazi se na desetke bunja, neke su skrivene od očiju javnosti, prekrivene makijom, na neprohodnim putovima.

- Te su vjerojatno u boljem stanju, ali do njih je nemoguće doći. Zato će ovim projektom biti obuhvaćene bunje koje se nalaze na uređenoj biciklističko-pješačkoj stazi, njima ćemo potaknuti promidžbu ovog prostora, one će na neki način biti krajobrazno uporište, privlačit će pogled. Bit će početna točka ulaska u krajolik uz koju će Turistička zajednica postaviti tzv. smeđu info-ploču s osnovnim podacima o tome što ona predstavlja, koji je tip gradnje, povijesne i etnografske elemente, i sve to zaokružiti u zanimljivu priču, dodaje prof. dr. Bacalja.

Cjelodnevnu obnovu kamene kućice obitelji Lucin na Mladaševu nadgledao je i vodio dr. Jadran Kale, jedan od najvećih stručnjaka i autoriteta za suhozidnu gradnju.

- Svrha obnova ovakvih objekata nije samo revitalizacija graditeljske baštine. Na primjeru ove kamene kućice isplest će nam se cijela pripovijest o obitelji koja ju je gradila, načinu na koji je vodila gospodarstvo, obrađivala zemlju. Kamene kućice uvijek su bile znak obiteljskog ponosa, poput uredne loze i održavanih maslina. Gradili su ih vlasnici zemljišta, osim iznimno, ako su bile zahtjevnije, vičniji graditelji, ali takve su bunje u manjini. Za objekt poput ovog obitelji je trebalo u prosjeku tjedan dana rada, napominje dr. Kale i podsjeća da je većina bunja na ovome području nastala u vrijeme procvata vinarske industrije, potkraj 19. i prvih godina 20. stoljeća.