Ministarstvo zdravlja ovih je dana najavilo novi projekt - uspostavljanje Hitne helikopterske medicinske službe, javlja Narodni list

Dakle, radi se o tome da će hrvatskim građanima kojima zatreba hitna medicinska pomoć i najbrži mogući prijevoz do bolnice od rujna na raspolaganju biti dva specijalna helikoptera po prvi put uspostavljene hitne helikopterske medicinske službe. Kako navode iz Ministarstva, projekt je u cijelosti financiran iz Svjetske banke, a cilj mu je da se pacijentima osigurava visokokvalitetna i dostupna zdravstvena usluga kakvu već odavno imaju sve članice Europske unije.

Prema ovom projektu, helikopteri opremljeni kao manje jedinice intenzivne njege po prvi će put biti na raspolaganju i u našoj državi, obzirom da se dosad, kao što je poznato, medicinski helikopterski prijevoz iznimno obavljao vojnim helikopterima koji mogu osigurati samo odgođeni sanitetski prijevoz.

"Zlatni sat"

Ono što bi, prema najavama, trebalo biti olakšano uvođenjem helikopterskog prijevoza jest da se zahvaljujući odgovarajućoj medicinskoj opremi omogući početak liječenja već tijekom prijevoza pacijenata do bolnice. Osim toga, helikopteri bi mogli slijetati i na iznimno zahtjevne teren do kojih ekipa hitne medicinske pomoći ne može doći, i to u neposrednu blizinu unesrećene osobe, čime bi se i pospješilo pružanje pomoći.

To bi najviše značilo u slučajevima kad se dogode stanja kao što su srčani i moždani udari, odnosno kada ishod liječenja tih pacijenata direktno ovisi o što bržem zbrinjavanju unutar „zlatnog sata". Što promptnija reakcija igra veliku ulogu i kad su u pitanju teške ozljede, kritična stanja, prometne nesreće pri velikim brzinama koje do sada nismo primarno zbrinjavali helikopterom.

Osim toga, a što su pozdravili i otočani, ova će služba po prvi put u ravnopravni položaj staviti i otočane, ali i stanovnike ruralnih područja sa slabijom prometnom povezanošću. Sve to, dakako, zvuči i više nego dobro, a hrvatski građani uskoro će se i sami uvjeriti u realizaciju projekta.

Naime, HHMS bi trebala unaprijediti i približiti hitnu zdravstvenu uslugu za oko 130.000 stanovnika hrvatskih otoka, ali i ruralnih krajeva i slabo naseljenih područja te mnogobrojnih turista.

Veliko će to olakšanje biti i za spasilačke službe obzirom da upravo oni, kao i ekipe hitne medicinske pomoći, imaju tijekom ljetnih mjeseci najviše problema kod spašavanja stradalih i pravovremenog pružanja medicinske pomoći. Dakako, i tu je dosad helikopterski prijevoz igrao veliku ulogu, ali to se činilo vojnim helikopterima.

Iz Ministarstva je najavljeno kako će helikopteri polijetati iz baza na otocima Krku i Braču, a medicinski dio posade činit će liječnik i medicinski tehničar, zaposlenici iz županijskih zavoda za hitnu medicinsku službu s velikim iskustvom u takvim intervencijama, pa će HHMS pacijentima pružati kvalitetnu zdravstvenu skrb i tijekom samog prijevoza, najavljeno je.

„U projekt HHMS smo krenuli zbog činjenice da Hrvatska desetljećima koristi nenamjenske helikoptere, a to se uvelike razlikuje od onoga što predstavlja hitna helikopterska medicinska pomoć", objasnio je doc. dr. sc. Miljenko Bura, voditelj pilot-projekta HHMS i pomoćnik ministra zdravlja, na predstavljanju.

Bura je pak istaknuo i financijske prednosti uvođenja HHMS-a. Poznato je, naime, da su letovi vojnih helikoptera značajno skuplji od HHMS-a, a pacijentima ne mogu pružiti potrebnu uslugu, zbog čega sve zemlje EU imaju dobro razvijen sustav civilne helikopterske hitne pomoći. Prva je 1970. to uvela Njemačka, čija flota danas broji 51 helikopter i 77 baza, a samo su u prošloj godini imali 52.577 intervencija.

Dva plus jedan

Kroz postupak javnog natječaja Ministarstva zdravlja RH za pilot-projekt, kao pružatelj usluge odabrana je talijanska zajednica ponuditelja Elifriulia Soc. A.r.l., I Airgreen S.r.l. U probnom razdoblju od četiri mjeseca nastojat će se da usluga bude usklađena s europskim standardima i prilagođena objektivnim potrebama područja na kojima se projekt provodi.

Riječ je o nabavci dva helikoptera namijenjena za HHMS, dok će se kao treći i dalje koristiti vojni, smješten u Splitu. Na taj način, najavljuju iz Ministarstva, testirat će se sustav helikopterskog medicinskog zbrinjavanja na području jadranskih županija i zaleđa s tri helikoptera.

Nakon četiri mjeseca utvrdit će se stvarne potrebe za takvom medicinskom skrbi u različitim razdobljima godine te definirati optimalan model za trajnu uspostavu HHMS-a i njegovo financiranje. Trenutačno, intervencije vojnih helikoptera, koje posredstvom proračuna plaćaju hrvatski građani, dostupne su i stranim gostima i to posve besplatno. Trajna uspostava HHMS-a omogućila bi da hrvatski građani dobiju kvalitetniju zdravstvenu uslugu bez dodatnog plaćanja, dok bi turisti uslugu plaćali putem različitih modela osiguravajućih paketa.

PODRŠKU PROJEKTU DALI HGSS I OTOČNI SABOR

Hrvatska gorska služba spašavanja izrazila je podršku uvođenju helikopterske hitne medicinske službe (HEMS) u Hrvatsku, ustvrdivši da je to prvi korak koji će rezultirati cjelovitim rješenjem.

"Stoga HGSS podržava ovaj pilot projekt u uvjerenju da je to prvi korak koji će rezultirati cjelovitim rješenjem u kojem će i HGSS kao produžena ruka Hitne medicinske pomoći za nepristupačne terene biti u takvom sustavu", stoji u priopćenju koje je potpisao pročelnik HGSS-a Vinko Prizmić.

I Otočni Sabor zajedno sa udrugom Sigurnost u prometu dao je podršku projektu HEMS-u (helikopterskoj hitnoj pomoći) za uvođenje HEMS-a u RH. Otočni Sabor od svog osnutka se bori za uspostavu ovakve usluge na Hrvatskim otocima, a posebno na udaljenim malim otocima, navode iz ove udruge.