Meteo kutak
Vakula: I zima će biti topla
Osim temperature i oborine, i analiza nekih drugih meteoroloških elemenata upućuje na iznimnost ove godine
Nakon iznadprosječno tople zime i proljeća, i ovogodišnje je ljeto nastavilo sličnim temperaturnim obilježjima, štoviše, odstupanja su bila još veća, a prilično je velika vjerojatnost kako dugotrajnije izraženije hladnoće neće biti ni u nastavku godine.
Ljeto 2015.
U očekivanju službene klimatološke analize stručnjaka DHMZ-a,
već sada se može zaključiti kako je srednja temperatura zraka ljeta,
koje se zbog jednostavnosti svakogodišnjih analiza računa za razdoblje
od 1. lipnja do 31. kolovoza, diljem Hrvatske bila iznadprosječno
visoka, i to kao rijetko kada u povijesti mjerenja. Viša je bila samo
2003. godine, u mnogim mjestima i 2012. godine, čak i na meteorološkim
postajama s nizom mjerenja duljim od 100 godina, primjerice Zagreb Grič,
gdje se temperatura zraka u ljetnim mjesecima svakodnevno mjeri još od
1862. godine. Stoga će klimatološka ocjena za mnoga mjesta biti
„ekstremno toplo“. Naravno, u odnosu na službeni klimatološki prosjek iz
razdoblje 1961-1990. godina. Prema novijem razdoblju, prema kojem se
sve češće uspoređuje, 1981-2010. godina, te će ocjene ponegdje biti
blaže, no i dalje više od „normalno“.
Oborine su, kako je već uobičajeno ljeti, bile nejednoliko raspoređene,
pa će klimatološke ocjene biti od „sušnog“, u primjerice Osijeku Gospići
i Rijeci, do „kišnog“ u primjerice Kninu.
Još više zanimljivosti ovogodišnjeg ljeta može se naći na stranicama DHMZ-a.
Premda srednja temperatura zraka cijeloga ljeta nije bila rekordna, a ni
ukupna količina oborine, kao primjerice prošle godine, svojevrsni
ekstremi nisu izostali pa su ove godine u Splitu po prvi puta svi
srpanjski dani bili vrući, što je pridonijelo i nikad višoj srednjoj
srpanjskoj temperaturi zraka. Takva je bila i na Zavižanu, gdje u srpnju
nije bilo vrućeg dana, ali je izmjerena najviša dnevna temperatura kao
nikada do sada. Temperaturnih rekorda bilo je i drugdje po Hrvatskoj, a
zabilježen je i poneki s oborinom, kao primjerice najveća dnevna
količina oborine u Sisku.
Siječanj – kolovoz 2015.
Slično kao i prošle godine, i ove je srednja temperatura zraka prve
dvije trećine godine, od siječnja do kolovoza, znatno viša od prosjeka,
ponegdje čak blizu rekordne, kao primjerice u Rijeci, gdje je viša bila
samo 2007. godine, ali i na zagrebačkome Griču.
Ukupna količina oborine u dosadašnjem je dijelu godine bila manja,
većinom i znatno nego 2014. i 2013. godine, pa i 2010., te je bila
većinom oko višegodišnjih srednjih vrijednosti. Naravno, uz poneke
iznimke, kao primjerice - izraženiji manjak oborine, oko 35% u odnosu na
prosjek zabilježen je u Rijeci, a višak, oko 15%, u Dubrovniku.
Pritom je zanimljivo kako je u Rijeci ukupna mjesečna količina oborine
svakog ovogodišnjeg mjeseca, pa i prošloga prosinca, bila barem malo
manja od prosjeka, a u nekim su mjestima hladniji mjeseci od
klimatološkog srednjak još rjeđi. U Zagrebu je, primjerice, na postaji u
Maksimiru, posljednji mjesec čija je srednja mjesečna temperatura zraka
bila barem malo niža od prosječne, u odnosu na klimatologiju
1961-1990., bio ožujak 2013. godine, a u Zadru čak veljača iste godine!
Osim temperature i oborine, i analiza nekih drugih meteoroloških
elemenata upućuje na iznimnost ove godine. Primjerice, kumulativno
trajanje sijanja sunca za prvih 8 mjeseci u mnogim je mjestima
iznadprosječno, ponegdje čak i znatnije, kao primjerice u Daruvaru,
Bjelovaru i Križevcima, gdje je već sada veće od prosjeka za prvih 9
mjeseci.
Rujan!
A sunčanih će sati biti i u ovome tjednu, iako većinom manje nego u
prošlome, pri čemu će se i temperatura zraka sniziti, a u mnogim će
mjestima biti i kiše, često i u obliku pljuskova praćenih grmljavinom,
pa će aktualna upozorenja za toplinski val koji može djelovati na
zdravlje zamijeniti upozorenja na moguća lokalna nevremena s olujnim
vjetrom, tučom, a uglavnom na Jadranu i pijavicama.
Pritom će pad temperature biti izraženiji u kontinentalnom području,
gdje će ponegdje već tijekom vikenda, te posebice u sljedećem tjednu
temperatura zraka biti oko prosječne za prvo desetodnevlje listopada,
gdjekad vjerojatno čak i malo niža. No, to ne znači da je kraj s
iznadprosječnom toplinom. Dapače! Prognoze za treći i četvrti rujanski
tjedan povećavaju vjerojatnost za srednju tjednu temperaturu zraka u
većini Hrvatske barem malo višu od prosjeka, što će pridonijeti i
pozitivnom odstupanje srednje temperature cijeloga rujna.
Jesen, zima...
A osim za rujan, dugoročne prognoze i za ostale mjesece do kraja ove
godine i početkom sljedeće prilično su postojane i daju relativno veliku
vjerojatnost za barem malo pozitivno odstupanje temperature, ne samo za
tromjesečja, nego i za svaki od sljedećih šest mjeseci, što je u skladu
s najnovijim prognozama razvoja jakosti El Nino-a i spoznajama o njegovom djelovanju na vrijeme u našem dijelu svijeta.
Za razliku od temperature, prognoze oborine su nepouzdanije, i manje
postojane od izračuna do izračuna. Trenutačne upućuju na povećanu
vjerojatnost viška oborine u odnosu na sezonske, pa i većinu mjesečnih
količina, osobito na Jadranu i područjima uz njega.
Naravno, to ne znači da će svi tjedni biti topliji od prosjeka, i da
sljedeće zime neće biti smrzavanja i snijega. Gotovo je sigurno da će
biti i hladnijih razdoblja, u mnogim mjestima i poledice, barem ponegdje
u Hrvatskoj i dana sa snježnim pokrivačem. No, trenutačno je malo
vjerojatno da će ta razdoblja hladnoće, gdje se i kada dogode,
prouzročiti negativno odstupanje od prosječne srednje sezonske
temperature zraka, pa ni srednje mjesečne. Možda će novi kompjutorski
izračuni dati drukčija rješenja?!
Nastavi li se po trenutačnim, svijet bi uistinu mogao završiti po nekom
od scenarija iz SF filmova, ili po onima vidljivima na stranicama Svjetske meteorološke organizacije.
Valja se ipak nadati da će Svjetska konferencija o klimi u Parizu
u prosincu ove godine, kao i pripremni skupovi, između ostalih, i
početkom listopada u Zagrebu i posebice Dubrovniku, dati neke pozitivne
pomake, ne samo u razmišljanjima, nego i aktivnostima, pa da barem
čovječanstvo manje djeluje na prirodu i poveća mogućnost njezinog
vraćanja u „normalu“. Uostalom, čak je i Sveti Otac jednu encikliku
posvetio klimatskim promjenama, onečišćenju, gubitku bioraznolikosti,
ekološkoj krizi... „skrbi za zajednički dom“...
Vezane vijesti
-
Vakula upozorava i kako nas za vikend očekuju obilne oborine
-
-
-
Izdvojeno
-
Istezanje svako jutro može poboljšati fleksibilnost i opskrbiti vas energijom za dan koji je pred vama. Većina ljudi ima potrebu protegnuti se nakon buđenja kako bi ublažili ukočenost zglobova i poboljšali cirkulaciju.
-
Gostujući kod Mile Moralić u Točki na tjedan, predsjednička kandidatkinja Ivana Kekin otkrila je što najviše zamjera aktualnom predsjedniku Zoranu Milanoviću
-
Širom Izraela u nedjelju su se oglasile sirene nakon čega je uslijedilo više raketnih napada iz smjera Libanona u kojima je ranjeno više ljudi, objavila je izraelska vojska.
-
Hrvatska još uvijek previše energenata uvozi te i dalje prevladavaju fosilni izvori, no ima sve uvjete za dobru zelenu tranziciju u kojoj će prevladavati energija iz obnovljivih izvora, naglasci su s konferencije Energetski sektor - prilike i izazovi.
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.