Vlada će sa današnje izvanredne sjednice u Sabor poslati rebalans proračuna, a priprema i privremeni tromjesečni proračun za iduću godinu.

Prije same sjednice premijer Zoran Milanović rekao je kako je stanje državne blagajne bolje no prošle godine, ali i onih prije nje. Na informaciju da će banke zbog "zakona o švicarcu" zadovoljštinu potražiti na arbitražnom sudu kratko je komentirao da su "banke dobro prošle".

Proračun za prva tri mjeseca iduće godine za cilj ima omogućiti novoj vladi pripremu potrošnje države u njezinoj prvoj godini mandata. Što se rebalansa tiče, najbolje su "prošli" u ministarstvu socijalne politike i mladih, ministarstvu obrazovanja i sporta te ministarstvu rada. Resor Vedrana Mornara tako bi trebao dobiti 300 milijuna kuna, onaj Milanke Opačić 150, a 130 milijuna kuna ide resoru rada.

Što će se konkretno s tim novcem napraviti? Veliki dio trebao bi otpasti na povećanje rodiljnih naknada nakon šestog mjeseca djetetova života, te za zbrinjavanje socijalno ugroženih građana. Ministarstvo obrazovanja svoj dio novca usmjerit će na isplate plaća i jubilarnih naknada, kao i na naknade za prijevoz i gradnju škola. Stanje državnih financija bolje je nego lani i posljednjih pet godina, ustvrdio je premijer Zoran Milanović odgovarajući na pitanje o izvanrednoj sjednici.

"Bolje, bolje. Imamo veće prihode i bez obzira uz neke korekcije koje moramo raditi, neke malo povećane troškove, općenito smo to racionalizirali, a nismo grubo rezali. Da smo grubo rezali, onda ne bi bilo ovoga rasta koji je mali, ali je čvrst. Ja uvijek podcjenjujem ono što radimo, ne, kada kažem mali, to ne znači da je beznačajan, on je vrlo robustan", kaže Milanović.

Opasno se "zakuhava" i priča oko "zakona o švicarcima" - banke su najavile da će zbog plana Vlade o konverziji kredita u eure zatražiti arbitražu Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu. Premijer im je poručio.

"Mi smatramo da su dobro prošli, da smo bili vrlo korektni i pravedni i tu ćemo sada stati. U ovom trenutko odlučuje hrvatska država, radi se o jednom malom dijelu deviznih rezervi, malom dijelu",poručio je.Ponovio je i kako banke prije svega žele dobro sebi, te da ih do trenutka kada njima samima zbog činjenice da ljudi više ne mogu vraćati kredite ne ugroze interesi, situacije u kojima se ti isti građani nalaze ne zanimaju.

"Čak mogu reći da smo ovime na neki način pomogli bankama, jer tko zna koliko bi u sljedećih, bez obzira na gospodarski rast, pet, šest ili koliko godina, ljudi naprosto reklo da više ne može ili ne želi vraćati kredite. Riješili bi se stanova na bilo kakav način, snizilo bi to cijene nekretnina, to bi imalo utjecaja na knjige banaka, na bilancu, dakle na vrijednost tih nekretnina koje oni umjetno drže napumpane visoko već godinama", kaže Milanović.

Arbitraže se ne boji niti ministar financija, Boris Lalovac, koji je bankama jučer poručio da imaju još 15 dana do donošenja zakona, te da počnu izračunavati anuitete svojim klijentima. U razgovoru za Media servis ponovio je kako se kod prijedloga zakona čvrsto stoji.

"Mi smo na poziciji građana da ćemo zaštiti njihovu u konačnicu imovinu, jer ovi stanovi u kojima žive građani to ne samo da oni plaćaju, nego je to i njihova mukotrpno stečena imovina i mi ćemo tu ustrajati bez obzira na raznorazne pritiske koji dolaze sa različitih strana", poručuje Lalovac.

SDPov Peđa Grbin potvrdio je da mu je od Raiffeisen banke stigla obavijest da će se banke obratiti arbitražnom sudu u Washingtonu. I on je njima poslao poruku - a ona glasi kako se "Investicijski sporazumi koji postoje rješavaju pred nacionalnim sudovima ili u Strasbourgu".

Uoči sjednice saborskog Odbora za financije koji će razmotriti Vladino rješenje za dužnike u franku, sastao se Odbor za zakonodavstvo i podržao izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju i izmjene Zakona o kreditnim institucijama. Zanimljivo, stigla je i podrška iz HDZ-a. "Za" je glasao Davor Miličević. Znači li to da HDZ mijenja stav, nije jasno. To ćemo tek vidjeti na konačnom glasanju na sjednici Sabora.