Na prvom pripremnom ročištu u sporu Nauta Lamjane u stečaju protiv države, održanom u ponedjeljak, postalo je očito da ni jedna od strana u sporu ne misli tek tako odustati.

Stečajni upravitelj Alein Khan je državi ispostavio odštetni zahtjev od 135 milijuna kuna jer je, po tom zahtjevu, država bez naknade proglasila pomorskim dobrom teren koji je u vlasništvu tvrtke, iako je u drugim sličnim slučajevima država davala odštetu.

No zamjenica županijskog državnog odvjetnika Lidija Vitaljić konstatirala je da je Nauta, odnosno JTP Brodogradilište, oduvijek koristila teren u škveru kao pomorsko dobro, a da su ti tereni nezakonito upisani u vlasništvo i prijavljeni te procijenjeni tijekom pretvorbe i privatizacije.

Kako je teren škvera ušao u pretvorbu?

Odvjetnica Dajana Bjedov je u ime Nauta Lamjane u stečaju iznjela niz  dokumenata prema kojima su čestice na kojima je kaljski škver upisane u vlasništvu, te povrh svega dokument CERP-a, državnog Centra za restruktuiranje i prodaju (nasljednika nekadašnjeg Fonda za privatizaciju), u kojem je razvidno da su te čestice ušle u procjenu temeljnog kapitala.

Pozvala se i na rješenje Ustavnog suda prema kojoj je i država samo jedna od stranaka u postupku te da se ne može samo odlukom o proglašavanju pomorskog dobra bez naknade oduzeti teren u vlasništvu.

Lidija Vitaljić je potom iznijela argumente prema kojima je od  1976. kada je JTP Brodogradilište preseljeno na Ugljan po tada važećim propisima dobila teren pomorskog dobra na korištenje. A kasnije su pravni sljednici potpisivali ugovore o koncesiji pomorskog dobra, sve do danas. To se jednako odnosi na zatečeni teren kao i na veliki nasip nasut za potrebe škvera.

Plaćali koncesiju a tvrde da su vlasnici

Zašto bi se plaćala naknada za korištenje pomorskog dobra ako je to bilo vlasništvo pitala je Vitaljić te konstatirala kako bi trebali ispitati zakonitost upisa vlasništva i te koje je dokumente tadašnje Brodogradilište doznačilo Agenciji za restruktuiranje i razvoj nadležnoj za pretvorbu i privatizaciju.

Nauta Lamjana sada traži naknadu za ulaganje u pomorsko dobro koje nije moglo dospjeti, jer bi se tako nešto moglo tražiti kad prestane koristiti pomorsko dobro i to u onom dijelu kad ulaganja nisu amortizirana, poentirala je Vitaljić.

Sutkinja Terezija Goreta zaključila je da se pripremno ročište ne može zaključiti, zatražila od stranaka da razmijene dokumentaicju i zakazala naredno ročište za 1. prosinca.