Međunarodni dan osoba s invaliditetom obilježava se u četvrtak, 3. prosinca, a analiza primjene novog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom pokazuje da manje od polovice poslodavaca u potpunosti ispunjava obvezu o zapošljavanju osoba s invaliditetom, dok brojni poslodvaci radije plaćaju naknadu nego da ih zaposle.

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, koji je na snazi od početka godine, obvezuje poslodavce koji zapošljavaju najmanje 20 radnika da zaposle tri posto osoba s invaliditetom u odnosu na ukupan broj zaposlenih.

U radnom odnosu 11.388 osoba s invaliditetom

Po podacima Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI), u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom upisano je njih 11.388, što znači da su u radnom odnosu i da ih je poslodavac prijavio HZMO-u kao osobe s invaliditetom.

Po zakonu je ukupno 8667 poslodavaca koji su obveznici kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, a od toga ih manje od polovice, njih 3891, to ispunjava isključivo zapošljavanjem, dok ih 1436 to ispunjava djelomično, što može podrazumijevati kombinaciju zapošljavanja i korištenja tzv. zamjenske kvote. Njih 2857 ne ispunjava kvotu niti djelomično ni na jedan od propisanih načina, navode u ZOSI-ju.

Obveza se može ispuni i na zamjenski način, npr. sklapanjem ugovora o poslovnoj suradnji sa zaštitnom ili integrativnom radionicom ili poslovnim subjektom koji zapošljava više od 50 posto osoba s invaliditetom ili s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava, sklapanjem ugovora o djelu sa studentom s invaliditetom, primanjem na praksu učenika ili studenta s invaliditetom, primanjem na praksu rehabilitanta tijekom profesionalne rehabilitacije, primanjem osobe s invaliditetom na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa...

Dio poslodavaca radije plaća naknadu nego zapošljava osobe s invaliditetom

Poslodavci koji ne ispunjavaju svoju obvezu dužni su uplatiti novčanu naknadu u visini od 30 posto utvrđene bruto plaće u Hrvatskoj za svaku osobu koju su bili dužni zaposliti. Za to se odlučilo 3729 poslodavaca, koji su do 30. studenoga uplatili 136,5 milijuna kuna.

Naknada se uplaćuje na posebni račun državnog proračuna i koristi se isključivo za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom. To uključuje i isplatu poticaja onim poslodavcima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom i onima koji ih zapošljavaju iznad propisane kvote, te za programe i projekte za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, što provodi ZOSI.

Zavod je u ovoj godini dodijelio 38,7 milijuna kuna razičitih poticaja i subvencija. Poslodavcima koji ne uplate novčanu naknadu ZOSI rješenjem u upravnom postupku utvrđuje tu obvezu i nalaže njezino plaćanje.

Primjena sustava kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom pokazuje pozitivne učinke što je rezultiralo da se značajno poveća stopa zapošljavanja osoba s invaliditetom u odnosu na prijašnjih desetak godina, ističu u ZOSI-ju.

Na burzi rada 2,6 posto osoba s invaliditetom

U evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) registrirano je 6786 osoba s invaliditetom, što je 2,6 posto ukupno nezaposlenih, a to je nešto manje nego u istom razdoblju prošle godine.

U prvih devet mjeseci ove godine posredovanjem HZZ-a zaposleno je 2078 osoba s invaliditetom. Najviše zaposlenih evidentirano je u Gradu Zagrebu (413) potom u Osječko-baranjskoj županiji (180) i Zagrebačkoj županiji (154).

Većina prijavljenih nezaposlenih osoba s invaliditetom završila je srednjoškolsko obrazovanje i nema radnog iskustva, a prosječno su stari između 20 i 24 godine. Najviše je nezaposlenih u Krapinsko-zagorskoj županiji, zatim u Zagrebačkoj županiji i Gradu Zagrebu, te Koprivničko-križevačkoj županiji.

Zanimanja u kojima su se najviše zapošljavale osobe s invaliditetom su pomoćni kuhari, čistači, administrativni službenici, radnici u održavanju, vrtlarski radnici itd.