Prošle akademske 2014./2015. godine na poslijediplomske specijalističke studije bilo je upisano više studentica nego njihovih kolega studenata pa je tako među ukupno upisana 1063 studenta, bilo 675 žena, odnosno 63,5 posto.

 

Najviše studenata upisalo je poslijediplomske specijalističke studije na Sveučilištu u Zagrebu - 76,6 posto studenata, potom na Sveučilištu u Osijeku 10,9 posto, na Sveučilištu u Rijeci 8,6 posto, na Sveučilištu u Splitu 3,4 posto te na Sveučilištu u Puli - Pola 0,5 posto studenata, izvijestio je Državni zavod za statistiku.

Kada je riječ o znanstvenim i umjetničkim područjima najviše studenata - njih 42,9 posto upisalo je područje biomedicine i zdravstva, slijedi područje društvenih znanosti 42,6 posto, područje tehničkih znanosti 5,9 posto, područje biotehničkih znanosti 2,6 posto, područje humanističkih znanosti 2,2 posto, područje prirodnih znanosti dva posto, umjetničko područje jedan posto, a najmanje studenata - 0,8 posto interdisciplinarna područja znanosti.

Promatrajući pak dobnu strukturu u petogodišnjim dobnim skupinama, najviše upisanih studenata - 34 posto je u skupini od 25 do 29 godina, a najmanje - 0,4 posto u skupini 55 i više godina. U skupini do 24 godine je 4,5 posto studenata, u skupini od 30 do 34 godine 29 posto, u skupini od 35 do 39 godina 14,9 posto, u skupini od 40 do 44 godine 8,8 posto, u skupini od 45 do 49 godina 6,1 posto, a u skupini od 50 do 54 godine 2,2 posto studenata.

Od ukupnoga broja studenata njih 96 posto ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, a četiri posto izvan nje. Prema državljanstvu, 96,1 posto studenata državljani su Republike Hrvatske, a 3,9 posto ima strano državljanstvo, a od hrvatskih državljana 97,9 posto prethodno je diplomiralo u Republici Hrvatskoj, a 2,1 posto izvan nje.

Među studentima poslijediplomskih specijalističkih studija zaposleno je njih 93,2 posto, a nezaposlenih je 6,8 posto. Najviše zaposlenih studenata - 35,7 posto je u području djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, slijedi područje stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti s 12,2 posto zaposlenih studenata, u području javne uprave i obrane te obveznoga socijalnog osiguranja 10,3 posto, u području trgovine na veliko i na malo te popravka motornih vozila i motocikla 8,9 posto, u području obrazovanja 7,4 posto, u području prerađivačke industrije 5,4 posto, u području financijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja 4,8 posto, u području ostalih uslužnih djelatnosti 2,7 posto, u djelatnostima prijevoz i skladištenje te informacije i komunikacije po 2,4 posto, a svim ostalim područjima djelatnosti pripada ih 7,8 posto.

Poslodavac je platio studij za 48,8 posto studenata, njih 47,4 posto sami plaćaju studij, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta snosilo je troškove studija za 0,3 posto studenata, a 3,5 posto studenata pripada kategoriji 'Ostalo'.