Dvanaest uglednih ekonomskih i pravnih stručnjaka usprotivilo se ideji zamrzavanja uplata u drugi mirovinski stup i njihovo preusmjeravanje u državni proračun, koju je u intervjuu za Jutarnji list prije dva dana iznio član Mosta prof. Ivan Lovrinović, jer ocjenjuju da ti to bila kratkoročna mjera koja bi samo prividno stabilizirala državni proračun ali ne bi dovela do stvarno i trajnog snižavanja deficita.

"Zaustavljanje uplata u drugi stup i usmjeravanje toga novca u proračun je kratkoročna knjigovodstvena operacija koja bi samo prividno stabilizirala proračun. Takva bi operacija, međutim, stvorila nove obveze za proračun u budućnosti - obveze koje se odnose na isplatu većih mirovina iz državnog proračuna svim budućim umirovljenicima. Ovakav rezultat je upravo suprotan onome što je potrebno za trajno stabiliziranje proračuna i snižavanje javnog duga, a to je trajno smanjivanje rashodnih pritisaka na proračun", navode potpisnici otvorenog pisma.

Pismo su potpisali Martina Dalić, Sandra Švaljek, Maja Vehovec, Željko Potočnjak, Vuk Vuković, Predrag Bejaković, Andrea Mervar, Nevenka Čučković, Maruška Vizek, Marina Kesner Škreb, Velimir Šonje i Ivana Vukorepa.

"‘Rješenje' koje trenutačno snižavanje deficita vidi kroz zamrzavanje uplata u drugi stup je samo privid zato jer ukupni deficit proračuna ostaje nepromijenjen. Ukupni deficit ostaje nepromijenjen zato jer bi proračun stekao nove prihode (oduzimanjem 5 posto bruto plaća koje danas čine štednju i vlasništvo svih sadašnjih radnika mlađih od 52 godine), ali bi također stekao i nove obveze tj. obveze isplate većih iznosa budućih mirovina iz proračuna. Stvarnog i trajnog snižavanja deficita kroz ovaj prijedlog nema".

Potpisnici pisma ocjenjuju kako se na taj način ne može osigurati ni trajno snižavanje potrebe za zaduživanjem države te da ta mjera vodi tek u drugačiju raspodjelu zaduženja u vremenu.

"U kratkom roku, koji se eventualno može izjednačiti s mandatom Vlade koja se upravo pokušava formirati, potrebe za zaduživanjem bi se mogle prividno smanjiti. Ali već nakon toga bi potrebe za zaduživanjem i/ili povećanjem doprinosa za mirovinsko osiguranje ponovo počele rasti jer bi proračunu na ‘naplatu' počele stizati novo preuzete obveze o isplati mirovina iz državnog proračuna", ističe se u pismu.

"Predlaganje ovakvih ideja je istovremeno i stvaranje privida da potreba za reformama javnog sektora baš i nije tako urgentna jer postoji rješenje koje će bezbolno i bez velikih napora ukloniti deficit i dug s dnevnog reda. Rješenje kojeg se začudo do sada nitko nije sjetio! Međutim, takovo ‘čarobno' rješenje ne postoji, već se ovdje samo radi o prebacivanju problema u ne tako daleku budućnost, a koji će tada zbog nepovoljne demagrafske slike biti još teži i još veći. Hrvatskoj trebaju iskrene reforme, a ne zamagljivanje stvarnosti knjigovodstvenim operacijama".

Ugledni ekonomisti i pravnici napominju kako zamrzavanje uplata u drugi stup može voditi daljnjem poskupljenju cijene rada jer će nužno dovesti do potrebe za povećanjem doprinosa za mirovinsko osiguranje, što će značiti povećanje poreznog pritiska na mlade generacije koje zbog toga ne mogu ostvariti pravo na rad i roditeljstvo te su u krajnjem slučaju prisiljene na iseljenje.

Potpisnici pisma drže da se drugi mirovinski stup može unaprijediti u pogledu smanjenja njegovih troškova i poboljšanja odnosa strukture ulaganja i rizika ali takva se unapređenja moraju postići bez narušavanja temeljne koncepcije mirovinske reforme, jedne od rijetkih velikih reformi koje je Hrvatska uspjela provesti u posljednjih 15 godina.

"Je li napuštanje i onih rijetkih reformi koje su u kakvom takvom obliku uspjele preživjeti do danas u stvari taj ‘reformski' put za bogatiju i uspješniju Hrvatsku o kojem se na političko - retoričkoj razini tako često i rado govori? Odgovor na ovo pitanje moraju napokon jasno i nedvosmisleno dati politički prvaci Mosta i HDZ-a, gospodin Petrov i gospodin Karamarko. Ali, isto tako odgovor mora dati i gospodin Orešković, čijoj se Vladi ovakvi prijedlozi stavljaju u zadatak", navodi se u pismu.