Sadik Čolić: Imamo je kvalitetan građevinski material, izuzetno pogodan za završni sloj asfalta

Zadarska županija, ekološke udruge pa i sama država već godinama pokušavaju riješiti problem uklanjanja materijala nasutog kod Biljana Donjih zvanog Crno brdo. Jedna od zadnjih varijanti koje su inspekcije našle je naredba da vlasnik odnosno tvrtka MLM Grupa folijom prekrije materijal kako se dalje ne bi raznosio. No sada je na pomolu početak trajnog rješavanja tog problema i to u roku od dvije-tri godine. 

Dogovori s cestograditeljima 

Naime, tvrtka MLM Grupa koja je dovela taj materijal na područje Biljana Donjih  ušla je krajem prosinca u predstečajnu nagodbu, a to znači da joj je deblokiran račun. Dok traju pripreme za prvu sjednicu Nagodbenog vijeća i prijave potraživanja vjerovnika istovremeno se već odvijaju razne poslovne aktivnosti. 

- S tvrtkom Colas smo već načelno dogovorili isporuku određenih količina ovog kamenog agregata, a s kompanijom Porr smo daleko odmakli u razgovorima oko mogućnosti dugoročnog snabdijevanja. Naime, ni jedan jaki cestograditelj nema na ovom području kamenolom, a mi imamo sve potvrde da je to tzv. Crno brdo kvalitetan građevinski material, izuzetno pogodan za završni sloj asfalta, za tzv. habajući sloj, kaže Sadik Čolić, direktor MLM grupe.

To znači da bi možda već za obavljanje završnih radova na popravljanju piste Zračne luke Zadar mogao biti upotrijebljen materijal iz Biljana jer tvrtka Colas radi taj posao. A radi se o francuskoj kompaniji koja je preuzela nekadašnje tvrtku Ceste Varaždin, zajedno s njihovom asfaltnom bazom pored Posedarja. Ova tvrtka je inače redovni snabdjevač asfaltom za potrebe asfaltiranja lokalnih i županijskih cesta.

A tvrtka Porr je velika austrijska građevisnka tvrtka koja se u Hrvatskoj bavi uglavnom cestogradnjom i jedna je od najozbiljnijih kandidata za skorašnje radove na gradnji zaobilaznice oko Vodica, izmještanja magistrale u dužini od oko 5,5 kilometara za što će sigurno trebati puno asfalta. A ima planove gradnje i na drugim projektima cestogradnje u Dalmaciji. 

Crno brdo u Šibeniku od 1904. 

Cijela ova priča oko Crnog brda počela je državnim ekološkim planom spašavanja Šibenika od stoljetnih naslaga ostataka Tvornice elektroda i ferolegura. U tom velikom poslu razrađen je postupak odvajanja vrijednih metala koji su odvezeni negdje u Englesku, a ostatak je ostao nama - natrpan je oko Biljana, te u novije vrijeme Veljana.

Šibenčani su oduševljeni micanjem tih crnih naslaga, konačno usred grada imaju plažu Banj na kojoj se naveliko kupaju makar svi ostaci crnog materijala nisu odvezeni, niti iz mora maknuti. Zadarske priče o radioaktivnosti i kancerogenosti ih očito ne plaše puno, ta crno brdo u Crnici imali su od 1904. godine kad je TEF proradio.

U planu predstečajne nagodbe jasno je naznačeno da je ovog kamenog agregata ostalo još 474.359 tone, a procjenjuje se da je od te količine više od polovice, dakle oko 300 tisuća tona na području Biljana Donjih, a ostatak je još u krugu TEF-a u Šibeniku.

- Vrijednost tog materijala je sigurno 20 puta veća od obveza  koje imamo i vjerujemo da ćemo sad kad nam je račun deblokiran i kad kreće proces nagodbe u roku od dvij-tri godine sve biti riješeno, kaže Sadik Čolić.

Naime, MLM grupa je završila u predstečajnoj nagodbi s prijavljenim dugom u iznosu od 7,984 milijuna kuna, najveći vjerovnici su Ministarstvo financija i Zagrebačka banka, a od ostalih vjerovnika sam šibenskih TEF potražuje 1,835 milijuna kuna. Koncept nagodbe je da država i banka oproste 40 posto, a ostali vjerovnici 70 posto potraživanja.

Postoji i dug prema zaposlenicima od ukupno 868 tisuća kuna što bi se trebalo isplatiti u cijelosti u roku godinu dana. Zanimljivo je da s područja Zadarske županije nema vjerovnika, što znači da nitko sa zadarskog područja ne može odlučivati u procesu predstečajne nagodbe koji se vodi na Trgovačkom sudu u Zagrebu. 

Materijal već ugrađen u cestu kod Imotskog 

Zadarska županija pa ni Biljane Donje uopće se ne spominju u planu predstečajne nagodbe. Sve je skoncentrirano na Šibenik, od uzroka zašto je cijeli projekt zastao do plana da se ubuduće zapošljavaju u ovoj tvrtci radnici sa šibenskog područja: „Politička borba za vlast u Šibeniku je posao sanacije i tvrtku koristila kao instrumnet te borbe.

Kao posljedica toga došlo je do zaustavljanja posla sanacije, otpuštanja radnika, razbijanja tokova poslovanja tvrtke." Čolić još dodaje da sve te okolnosti ispituju državni organi od Uskoka nadalje, a on se nastoji baviti obnovom rada tvrtke koja ima još dosta planova na sličnim poslovima, od sanacije ferokrom troske iz Dugog Rata, te neopasnog otpada željezare Zenica.

S Ministarstvom financija i Zagrebačkom bankom plan nagodbe je u načelu dogovoren, a na Nagodbenom vijeću koncem veljače trebalo bi se dogovoriti s ostalim vjerovnicima. No u međuvremenu se očekuje da prvi kamioni već počnu odvoziti kameni agregat iz Biljana Donjih i njegovu ugradnju u asfalt.

Ovaj materijal je inače već primijenjen pri gradnji ceste u okolici Imotskog od Vinjana Donjih do Vinjana Gornjih u dužini od oko 4 kilometara. Prema planu sav materijal s područja Crniice u Šibeniku i Biljlana Donjih trebao bi biti odvezen do konca 2020. godine, no u stvari sve zavisi od uspješnosti sklapanja poslova i intenzitetu cestogradnje, odnosno prihvaćanja tog materijala za ugradnjnu u ceste.