Slavonski Brod grad je koji se već godinama "guši". Razlog visokom stupnju onečišćenja zraka je rafinerija u susjednom Bosanskom Brodu, zbog koje su koncentracije lebdećih čestica u zraku dosegle enormne vrijednosti. Alarm zvoni već odavno,a na noge je ponovno digao sve sredinom prošloga mjeseca kada je Slavosnki Brod bio grad sa drugim najzagađenijim zrakom u Europi. Apela je i do sada bilo mnogo, no rješenje niti jedno. Može li se i što učiniti?

 

15. siječnja Slavosnki Brod je bio visoko na ljestvici. Na žalost, ne po dobru, nego po lošoj kvaliteti zraka, tada drugog najgoreg na cijelom kontinentu.Visoke koncentracije štetnih lebdećih čestica u zraku bilježe se svakodnevno već godinama. Gradonačelnik Mirko Duspara apele je slao nebrojeno puta, posljednji početkom mjeseca, kada je od Vlade zatražio hitno rješenje ovog gorućeg problema. Da se nešto mora brzo poduzeti rekao je već na prvoj sjednici nove Vlade i resorni ministar, Slaven Dobrović. U petak su grad posjetila tri ministra - gospodarstva, pravosuđa i zaštite okoliša.

 Najavljeno je dizanje ovog problema na najvišu državnu razinu, ministar pravosuđa, Ante Šprlje, rekao je da će se od susjeda tražiti rješenja, a ako ih ne bude, najavljuje pravne korake.

"Jer onaj tko utječe na zdravlje građana RH za to mora i odgovarati. Također, želim naglasiti da postoje, ukoliko se utvrdi da postoje kaznena djela ili prekršaji, Hrvatska zadržava pravo, dakle njezine institucije zadržavaju pravo da poduzmu sve mjere", rekao je Šprlje.

Mnoge apele već godinama šalju i hrvatski europarlamentarci. Tonino Picula jedan je od onih koji dugo Bruxsellesu prstom upiru na taj problem. Do sada su odgovori Europske komisije uglavnom bili da se poduzeti ne može ništa, jer EU nije imala pravnih instrumenata za rješavanje problema. No, sve bi, misli Picula, mogao promijeniti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji, kojeg je BiH potpisla.

"U kojem se jasno naznačjuje da je to prostor u kojem zemlja kandidat, sutra kandidat, mora na neki način surađivati sa Europskom unijeom i prihvaćati njezine regule", kaže Picula.Na cijelu je situaciju upozoravao, uz ostale, i Piculin kolega, Davor Škrlec, koji misli kako bi u svemu bolju ulogu mogla odigrati i naša diplomacija, i to po uzoru na naše druge susjede.

"Kad Slovenija ima neki problem sa svojijm susjedima, bez obzira koji to susjedi bili, onda oni to uspješno prezentiraju da je to europski problem, odnosno problem Europske unije. Dakle, dokle god ćemo mi predstavljati da je to hrvatski problem, a ne EUa, zapravo Europska unija neće osjetiti nekakav silni poriv da pomogne Hrvatskoj u toj diplomaciji prema Bosni", smatra Škrlec.

 Ako sve reakcije opet izostanu, a ne uspije ni diplomacija, Škrlec kaže da je jedino što preostaje "rat".

 "Ovdje rat je zapravo tužba kod Međunarodnog suda ili Europskog suda, koji zapravo odlučuje o tome da je prekršena konvencija id a se nije moglo postići dogovor nikakvim drugim putevima", dodao je Škrlec.

 Dok se rješenja traže Brođani i dalje udišu zrak opasan za zdravlje. Arteroskleroza, neželjene posljedice na trudnoću, bolesti dišnih puteva, kardiovaskularne bolesti, dijabetes, samo su neke od mogućih posljedica.