Procjenjuje se da godišnja vrijednost ilegalne trgovine divljim životinjskim i biljnim vrstama u svijetu doseže i do 150 milijardi kuna te je po zaradi u samom vrhu uz trgovinu drogom, oružjem i ljudima, upozoreno je u subotu u zagrebačkome Zoološkom vrtu gdje je obilježen Svjetski dan divljih vrsta.

Zoološki vrt organizira edukativno-zabavni program u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode kako bi građani postali svjesniji da je zbog ilegalne trgovine divljim životinjskim i biljnim vrstama ugrožen opstanak brojnih vrsta, a mnoge od njih su i pred izumiranjem. Istaknuto je da je samo zbog kljova u tri godine ubijeno oko 100.000 slonova.

"Zbog želje neodgovornih pojedinaca da posjeduju neku egzotičnu vrstu ili predmete i suvenire izrađene od njihovih dijelova, ugrožava se opstanak brojnih divljih životinjskih i biljnih vrsta od kojih su mnoge pred izumiranjem. Godišnja vrijednost ilegalne trgovine divljim vrstama u svijetu procjenjuje se i do 150 milijardi kuna i po zaradi se nalazi u samom svjetskom vrhu uz trgovinu drogom, oružjem i ljudima", istaknula je pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode Irina Zupan. 

Dodala je da je u pozadini i organizirani kriminal i da to ima mnoge društveno loše posljedice u svijetu od gubitka ljudskih života, gdje su na prvoj fronti rendžeri primjerice u Africi ili Južnoj Americi, a primjerice u središnjoj Africi tako se financiraju i terorizam i druge paravojne formacije. 

Naglasila je kako je tijekom prošle godine inspekcija zaštite prirode Ministarstva zaplijenila 417 primjeraka strogo zaštićenih vrsta. Uglavnom se radilo u kopnenim kornjačama i pticama pjevicama, no bilo je tu i krzna risa, prepariranih vukova i slično.

Zupan je rekla da zato edukativnim radionicama kakve su organizirane u ZOO-u, žele dodatno podići svijest u javnosti o važnosti zaštite divljih vrsta i informirati građane o tome za koje biljke, životinje ili njihove derivate je zabranjena trgovina. 

Voditeljica stručne službe Hrvatske agencije za okoliš i prirodu Ana Štrbenac rekla je kako su ilegalnom trgovinom najviše ugrožene velike, karizmatične vrste kao što su slonovi, nosorozi, tigrovi, ali isto tako i primjerice morski psi koji se u Japanu ubijaju samo da bi se napravila juha od peraje od morskog psa.

"Svi su čuli za tigrovu mast, a isto tako i rog nosoroga ili kljove slonove su jako traženi. Poražavajući je podatak da je samo u tri godine ubijeno oko 100.000 slonova samo zbog njihovih kljova", upozorila je Štrbenac. 

Istaknula je da se te vrste ubijaju zato što postoji tržište, postoji potražnja, a ona upravo dolazi iz najrazvijenih djelova svijeta, znači iz Europe i Sjeverne Amerike te je zbog toga, da bi sačuvali te životinje izuzetno važno da smo svjesni tog problema i da promijenimo svoje potrošačke navike. Dodala je da su mnoge od tih životinja i kućni ljubimci i zbog toga se njima trguje. "Budućnost tih vrsta je u našim rukama. Bez očuvane prirode neće biti niti nas", poručila je.     

Ravnatelj zagrebačkog ZOO-a  Damir Skok rekao je kako im je izuzetna čast, ali i odgovornost što neke od ugroženih životinjskih vrsta imaju u ZOO-u, a među njima su afrički lavovi, crvene pande, nilski krokodil, patuljasti vodenkonj i balijski čvorak. "Najbolji su to ambasadori svoje populacije u divljini. Kroz divljenje njima u javnosti trebamo osvijestiti važnost njihove zaštite u prirodi", poručio je Skok. Rekao je kako zagrebački ZOO nazivaju i "divljim srce grada", a to srce posebno kuca pogotovo za divlje životinje.

U zagrebačkom ZOO-u danas brojni posjetitelji, poglavito djeca, mogu saznati o velikoj šteti koju ilegalna trgovina nanosi divljim životinjskim i biljnim vrstama te o važnosti njihova očuvanja, a imaju priliku i dodirnuti manje neotrovne egzotične zmije, ali i izbliza vidjeti velike zmije, među kojima su šarena boa i kraljevski piton. Djeca kroz Cites CSI laboratorij uče zašto se sve trguje divljim vrstama te pomoću digitalne lupe i ostalih pomagala otkrivaju jesu li uzorci načinjeni od ugroženih vrsta.

Svjetski dan divljih vrsta obilježava se 3. ožujka u spomen na potpisivanje Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES) na taj dan 1973. godine. Cilj CITES Konvencije je osigurati da se međunarodnom trgovinom ne ugrozi opstanak oko 35.000 zaštićenih divljih životinjskih i biljnih vrsta. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode nadležno je za provedbu CITES konvencije, EU uredbi o trgovini divljim vrstama i Zakona o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama.