Dugoročne prognoze, koliko god nezahvalne bile, i od mnogih ne dovoljno dobro shvaćene, iznimno su jedinstvene u prilično velikoj vjerojatnosti, čak većoj od 80% za srednju temperaturu zraka za sljedeća tromjesečja

Vrijeme će danas biti pretežno sunčano, osobito na Jadranu. U unutrašnjosti ujutro moguća magla, a poslijepodne u sjevernim predjelima mjestimice umjerena naoblaka. Vjetar slab, u Slavoniji i na Jadranu umjeren sjeverozapadni. Najviša temperatura većinom od 13 do 18 °C, javlja DHMZ.

Slično vrijeme nas očekuje i sutra, kada će također biti pretežno sunčano. U unutrašnjosti ujutro moguća je kratkotrajna magla, a potkraj dana na Jadranu postupan porast naoblake. Puhat će slab vjetar, poslijepodne umjeren jugozapadni. Jutarnja temperatura kretat će se od -2 do 3, na Jadranu 4 do 9, a najviša dnevna od 14 do 19 °C.

Vakula: Iznadprosječne temperature

Dugoročne prognoze, koliko god nezahvalne bile, i od mnogih ne dovoljno dobro shvaćene, iznimno su jedinstvene u prilično velikoj vjerojatnosti, čak većoj od 80% za srednju temperaturu zraka za sljedeća tromjesečja, sve do kolovoza - višu od prosječne, čak i u odnosu na toplije klimatološko razdoblje, od 1981. do 2010. godine, pri čemu će vrlo vjerojatno u većini Hrvatske najviše odstupati od prosjeka srednja mjesečna temperatura zraka za razdoblje lipanj-kolovoz.

Slijedom toga za očekivati je upozorenja na toplinske valove koji mogu djelovati na ljudsko zdravlje, čak i prije ljeta. Nove rekorde odviše je rano prognozirati, ali njihova pojava ne bi smjela biti iznenađenje, piše Zoran Vakula za HRT.

Prognoza količine oborine manje je pouzdana od prognoza srednje temperature zraka, ali pomalo iznenađuje jedinstvenog različitih modela atmosfere u povećanu vjerojatnost za manjak kiše u odnosu na prosjek u sljedećem razdoblju, posebice u srpnju i kolovozu, u većini Hrvatske. Naravno, to nužno ne znači da će biti suho kao u već spominjanome prošlogodišnjemu prosincu, ali...  Ne smije se zaboraviti ni na učestala pljuskovita obilježja oborine tijekom toplog dijela godine, i još u odviše zagrijanoj atmosferi, u kojoj su moguća kojekakva meteorološka događanja... Pa kad se tome doda još uvijek prevladavajući El Nino...

 

DHMZ: Uvod u topliju, sušniju i kišovitiju budućnost

Svako od proteklih nekoliko desetljeća bilo je znatno toplije od onog prethodnog. Razdoblje od 2011. do 2015. bilo je najtoplije zabilježeno a godina 2015. – uz dodatni utjecaj snažnog El Niña – bila je najtoplija od kada su, krajem 19. stoljeća, započela službena mjerenja, piše DHMZ.

Ali rastuće temperature otkrivaju nam samo jedan dio priče. Klimatske promjene izazivaju promjene nastupanja godišnjih doba i povećavaju učestalost i intenzitet ekstremnih meteoroloških pojava kao što su toplinski valovi, suše i ekstremna oborina. Sve ove promjene koje se zbivaju ovdje i sada predstavljaju tek uvod u topliju, sušniju i kišovitiju budućnost.

U 2015. godini staklenički plinovi u atmosferi dosegli su novi rekord. Tijekom proljeća na sjevernoj hemisferi ugljikov dioksid prešao je simboličku granicu od 400 ppm (u usporedbi sa 280 ppm u predindustrijskom razdoblju), a očekuje se da će njegova globalna prosječna koncentracija prijeći ovaj prag tijekom čitave 2016. godine. Globalne temperature također su stigle do značajne prekretnice. Globalna prosječna temperatura zraka nad kopnom prošle je godine znatno premašila sve prethodne rekorde i za oko 1 °C je viša od onog u predindustrijskom razdoblju.

To znači da je temperatura u svojem porastu već na pola puta u odnosu na Pariški sporazum prema kojem bi globalna prosječna temperatura trebala ostati znatno ispod 2 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje kao i u naporima da se temperatura zadrži na razini ne višoj od 1,5 °C. Ako navedeno ne bude postignuto, realno je očekivati da će život na našem planetu postati još neizvjesniji.