Prije 7 godina u hrvatski sustav visokog obrazovanja uvedena je reforma poznata kao Bolonjski proces. U zadarskom Studentskom klubu Božo Lerotić raspravljalo se koliko se napredovalo u provođenju "Bolonje" i koliko je to koristilo studentima.

Bolonjski proces je sustav obrazovanja jednak za svih 47 država koje ga provode, ali svaka ga opet provodi na svoj način. Takav je odnos i među sveučilištima. Sveučilište u Zadru ga tako provodi u svojim okvirima, prenosi Radio Zadar.

- Drugo je pitanje kako ta Bolonja izgleda kod nas, na naš hrvatski ili, kako kaže prorektorica, dalmatinski način. Znači, imamo specifičnu Bolonju u Dalmaciji, kaže Vilma Kotlar, tajnica Odjela za klasičnu filologiju.

- Očito je uspješna ta dalmatinska inačica jer je dovela i do veće aktivnosti studenata, ističe prorektorica Nedjeljka Balić Nižić. Studenti su dosta aktivni jer ostvarujemo izvrsnu suradnju sa Studentskim zborom.

Bolje ipak uvijek može pa je stoga i organizirana ova tribina.

- Cilj je da se studenti ovom tribinom, a možda i daljnjim akcijama malo više aktiviraju što se tiče same svijesti o uvjetima studiranja, rekao je organizator tribine Ivan Horvatović.

Bolonjski sustav obrazovanja uveden je u Hrvatsku 2009. godine. Prepoznatljiv je, prije svega, zbog povećane mobilnosti.

- Donio nam je prepoznatljivost, a to znači da je studentima omogućena mobilnost, da oni mogu otići na Erasmus, objašnjava Vilma Kotlar.

Glavni problem je, ističe Kotlar, što tržište ne prepoznaje proizvode ovakvog sustava. Još uvijek nismo uspjeli napraviti u Hrvatskoj konkretno, to je napraviti prepoznatljive prvostupnike na tržištu rada.

Bolonjski proces je, usprkos tomu, očito uspio. Dokaz je što tribina o njemu uopće nije pobudila veliko zanimanje kod studenata jer ga shvaćaju kao nešto sasvim prirodno.