Hrvatski studenti su najmanje zadovoljni ukupnim uvjetima studiranja među kolegama iz trideset europskih zemalja, pa je potrebno poduzeti mjere koje će omogućiti svima iste prilike studiranja neovisno o socio-ekonomskom statusu i drugim posebnostima, rečeno je u četvrtak u Zagrebu na predstavljanju istraživanja Eurostudent V.

Drugo po redu istraživanje Eurostudent u kojem sudjeluje Hrvatska provedeno je sredinom 2014. godine upitnikom kojemu su mogli pristupiti svi hrvatski studenti prvog i drugog stupnja, a koji je ispunilo 2.551 studenta.

Otežan pristup i nezavršavanje visokog obrazovanja povezani su s rizikom otežanoga socijalnog uključivanja u proces studiranja, istaknuo je jedan od autora i urednik izvješća Eurostudent Ninoslav Šćukanec.

Ukupni troškovi studiranja po studentu u Hrvatskoj po jednom semestru iznose u prosjeku 15.417 kuna, odnosno 30.834 kuna godišnje, a uključuju troškove života i studija. Obitelj je najučestaliji izvor za pokrivanje troškova studija čak za 88 posto anketiranih studenata s prosječnim iznosom od 1.167 kuna mjesečno.

Posao kao jedan od izvora prihoda navodi 27 posto studenata u prosječnom iznosu od 2.635 kuna mjesečno, a stipendije je navelo 23 posto studenata u prosječnom iznosu od 949 kn mjesečno.

Jedinice lokalne samouprave dodjeljuju stipendije u prosjeku u iznosu od 765 kuna mjesečno, hrvatska ministarstva u prosjeku 908 kn mjesečno, dok visoka učilišta dodjeljuju najviše iznose stipendija, u prosjeku 1.375 kn mjesečno, navodi se u izvješću. 

U Hrvatskoj samo 8 posto studenata ima smještaj u studentskim domovima, dok je, primjerice, u susjednim zemljama Sloveniji i Mađarskoj, po četvrtina njihovih kolega smještena u domovima.

Zamjenik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Hrvoje Šlezak ocijenio je istraživanje vrlo korisnim te naglasio da će ono pomoći Ministarstvu u oblikovanju mjera kojima je cilj poboljšanje uvjete studiranja.

Šćukanec je posebno skrenuo pažnju na činjenicu da stipendije primaju u najvećoj mjeri studenti koji redovito studiraju na javnim sveučilištima, ne rade i ne plaćaju studiranje, te su među onim skupinama studenata koji imaju najmanje financijske teškoće sa studiranjem.

S druge strane, izvanredni studenti i studenti stručnih studija, često oni koji rade, u najvećoj mjeri su prepušteni da sami snose ionako veće troškove studiranja, rečeno je

Saborska zastupnica Gordana Rusak izrazila je zadovoljstvo opsegom rezultata istraživanja i najavila da će oni biti poticaj da se o tim pitanjima organizira tematska sjednica sabora.

U vrijeme istraživanja u Hrvatskoj je bilo evidentirano 159.589 studenata, od kojih je 79 posto studiralo na sveučilištima, 15 posto na veleučilištima i 6 posto na visokim školama. Polovica od ukupnog broja studenata koji su sudjelovali u istraživanju imala je status redovitih studenata koji ne plaćaju školarinu. Žene čine većinu studentskog tijela 56 posto. Polovica studenata u Hrvatskoj upisuje studij prvi put s 18 godina, odnosno s 19 godina (njih 36 posto), službeni su podaci.  

Ukupno 46 posto studenata dolazi iz obitelji gdje je barem jedan roditelj visokoobrazovan i 51 posto iz obitelji gdje barem jedan roditelj ima završenu srednju školu. U Hrvatskoj polovina svih studenata živi s roditeljima. Tijekom semestra 44 posto studenata je obavljalo neki plaćeni stalni ili povremeni posao. Plaćene poslove tijekom studija češće obavljaju studenti stručnih studija te izvanredni studenti, kaže se u izvješću nacionalnog istraživanja Eurostudent za Hrvatsku čiji je nositelj Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, a čije je nacionalno izvješće izradio Institut za razvoj obrazovanja.