Najavljena reforma zdravstva udar je na solidarno zdravstvo u Hrvatskoj i pokušaj prebacivanja dugova države na građane. Ocjena je to sudionika okruglog stola u Zagrebu u organizaciji Koalicije udruga u zdravstvu, ponukanih prvim potezima vladine strategije reforme sustava.

 

Povećanje dopunskog osiguranja sa 70 na 89 kuna, maksimalna bolnička participacija od tri tisuće kuna, ukidanje ‘Programa plus‘ unatoč 200 tisuća pacijenata skinutih s listi čekanja. Dio je promjena iz predstojeće reforme zdravstva zbog kojih 84 udruge pacijenata u istu ne vjeruju. Država povećanjem dupunskog samo želi riješiti svojih 2 milijarde 400 milijuna kuna duga, upozorava predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina.

‘‘Dug u zdravstvu nastao je zbog neuplaćivanja 2,4 milijarde kuna koje država prema zakonu dužna uplaćivati u HZZO. I sad se taj iznos pokušava naplatiti od građana. Drugi dio je što se reforma Hitne ne može provesti na ovaj način da se samo stavi obveza koncesionarima, jer primarna zdravstvena zaštita uopće nije organizirana i domovi zdravlja nemaju svoju ulogu. Mislim da će za pacijente dostupnost liječenja biti smanjena. To znači da će ova naplata biti dosta česta, jer su ljudi prisiljeni koristiti hitni prijem‘‘, kaže Belina.

O preuzimanju Hitne u domovima zdravlja nemaju gotovo nikakvih informacija, osim onog iz medija, kaže radiologinja Svjetlana Antonini.

‘‘Ne znam kako će to donijeti uštede, jer zapravo povećavamo broj radilišta. Ako će liječnik opće prakse samo biti tamo bez infrastrukture, onda on neće moći puno napraviti. Ako već bolnice imaju infrastrukturu, onda zašto ih paliti u domovima zdravlja na tako malim razdaljinama kao u Hrvatskoj. Tako da mi nije jasno kako će to izgledati. Ali evo, samo da kažem da mi nismo obaviješteni, a kamoli pripremljeni za preuzimanje tako jedne važne funkcije‘‘, upozorava doktorica.

Na primjeru raka dojke Antonini ilustrira moguće uštede. Samo preventivnim pregledom kojim se otkrije rak u ranijoj fazi na liječenje se potroši 50 tisuća kuna godišnje.

‘‘Ako otkrijemo rak s metastazama u kasnijoj fazi liječenje te žene košta 500 tisuća kuna na godinu. I sad pobrojite koliko žena godišnje umre kojima je prekasno otkriven rak dojke i koliko smo novaca potrošili. Onda ćemo sve usmjeriti na kvalitetu pregleda i na preventivne preglede, a ne na sitne uštede povećanjem dopunskog osiguranja ili naplaćivanjem i kažnjavanjem pacijenata‘‘, poručuje dr. Antonini.

Zbog svega Belina ispred koalicije udruga pacijenata, koja okuplja oko 30 tisuća građana, u reformi ne vidi nikakve obećane uštede.

‘‘Upravo to da je to udar na građane ovaj dio koji država ne uplaćuje u HZZO. S druge strane, reformske mjere predviđaju prebacivanje troškova 2,2 milijarde kuna na socijalnu skrb. Tako da ne vidim kako je to opet rasterećenje državnog proračuna, jer se sve vrti u krug. Osim što se predviđa generiranje nekakvog viška u zdravstvu koji bi se ulagao u tehničku inovaciju‘‘, poručuje Belina.

Počasna predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek podsjeća kako je Hrvatska oduvijek imala solidarno zdravstvo. Ironično dodaje da ovom reformom prvi čovjek sustava uvodi novu solidarnost - onu građana prema državi.

‘‘Neću to nazvati ni reformom zdravstva. To je sređivanje sustava zdravstva doktora Nakića‘‘, kaže Avberšek.

U nizu spornih promjena najgorom smatra mogućnost dodatnog rada liječnika kod privatnika. Ako se zna da liječnici i zdravstveno osoblje padaju s nogu, kako bi mogli raditi popodne, netko bi stradao tko, građani. Van pameti je, kaže, i naplata dolaska na Hitnu i dodatni posao za trijažne sestre i tehničare. Avberšek za to ima ‘rješenje‘.

‘‘Ja bih se sad našalila, ali zapravo ozbiljno mislim. Da svi građani koji su dugo čekali i tražili uslugu kod privatnika, da rade preko tjedna a onda u subotu i nedjelju makar dva puta godišnje odu na sistematski pregled u Hitan prijem. Tamo će platiti 150 kuna i obaviti ono što će za jednu pretragu, npr. ultrazvuk mjehura, kod privatnika platiti 350 kuna‘‘, poručuje Avberšek.