Mreža mladih Hrvatske održala je 20. srpnja 2016. godine u zagrebačkom Hotelu Dubrovnik okrugli stol povodom predstavljanja publikacije "Rekonstrukcija građanskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj: koncept, institucije i prakse". Na okruglom stolu sudjelovali su: voditeljica projekta i urednica publikacije Monika Pažur (Mreža mladih Hrvatske), Vedrana Spajić-Vrkaš (Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu), Ines Elezović (Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja) te Mario Bajkuša (GOOD Inicijativa).

Ovom prigodom prezentiran je dio rezultata empirijskog istraživanja provedenog u sklopu projekta "Praćenje provedbe građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu". Cilj projekta bio je ispitati mišljenja i stavove ključnih dionika odgoja i obrazovanja o kontekstu i rezultatma provedbe građanskog odgoja i obrazovanja (nadalje: GOO) kako bi se utvrdilo koji kontekstualni čimbenici olakšavaju, a koji otežavaju uvođenje građanskog odgoja u škole i njegovu kvalitetnu provedbu. Za razliku od dosadašnjih istraživanja prvenstveno usmjerenih na istraživanja stavova i vrijednosti učenika/ca i nastavnika/ca, ovo istraživanje usmjereno je na "više razine" - institucije koje direktno odlučuju hoće li se, na koji način i kada GOO uvesti u škole.

Istraživanje je pokazalo kako u Hrvatskoj još uvijek ne postoji "plodno tlo" za sustavnu provedbu građanskog odgoja i obrazovanja: uz nedostatak političke volje da se uvede GOO, normativni okvir ne odgovara na njegove potrebe, a koncept GOO-a je i dalje nejasan i teorijski neutemeljen. Upravo se Agencija za odgoj i obrazovanje nalazila pod povećalom prilikom provedbe istraživanja zbog njezinog velikog utjecaja na teorijsko oblikovanje građanskog odgoja i obrazovanja. Osim što su "monopolizirali sustav usavršavanja nastavnika", zamjerke na rad ove institucije očituju se i u njihovoj jednosmjernoj komunikaciji prema svim relevantnim i zainteresiranim dionicima te nepostojanju pravilnika i kriterija na temelju kojih se nekome (ne)odobrava sudjelovanje pojedinih osoba ili ustanova u provedbi obrazovnih programa. "Bez konsenzusa svih ključnih dionika oko uvođenja GOO u škole, nećemo moći napraviti taj iskorak prema demokratskom i aktivnom društvu", naglasila je Pažur.

U svom izlaganju, voditeljica projekta približila je rezultate istraživanja vezane za normativni okvir iz kojega proizlazi mogućnost uvođenja GOO-a u škole, stupanj demokratske kulture škole, kao i suradnju s ključnim institucijama zaduženih za proces uvođenja i provedbe GOO-a u škole. Iza ideje uvođenja GOO-a stoji zamisao kako je to jedan od načina na koji se može postići ideal demokratskog i

participativnog društva - društva u kojemu građani i građanke ne tek poznavaju svoja prava, već i aktivno sudjeluju u svojim zajednicama te preuzimaju odgovornost koja stoji iza spomenutih prava. "Taj put, koji u Hrvatskom slučaju traje već preko skoro 20 godina, ponekad se doima kao put od Zemlje do Marsa", slikovito je nadodala Pažur. Na kraju izlaganja upozorila je kako međupredmetna provedba GOO nije dovoljna - ona nije utemeljena na jasnoj teorijskoj osnovi, kao što nema dovoljno razrađene koncepte te je plod kratkoročnih i ishitrenih odluka institucija zaduženih za ovo područje, prije svega Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Agencije za odgoj i obrazovanje.

Publikacija je realizirana u sklopu projekta "Praćenje provedbe građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu" kojeg su provodili Mreža mladih Hrvatske, Istraživačkoobrazovni centar za ljudska prava I demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz financijsku potporu Fondacije za otvoreno društvo (OSF) te tehničku potporu Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.