Pod uvjetom da je ta tvrdnja istinita, piše Nalepa, treba podsjetiti na postkomunistički obrazovni sustav kroz koji je prošla Melanija Trump odrastajući u Sloveniji. U takvom sustavu, tvrdi Nalepa, ono što se inače naziva plagiranjem ili varanjem je ne samo posve uobičajeno, nego se i potiče.

Iako nikad nije diplomirala na Sveučilištu u Ljubljani, piše Nalepa, Melanija Trump najvećim dijelom obrazovala se u istočnoj Europi i to neposredno nakon pada Berlinskog zida. Postkomunistički obrazovni sustav, tvrdi autorica, bio je takav da je razliku između originalnog rada i plagijata često bilo teško uočiti, a o intelektualnom vlasništvu se nije ni raspravljalo.

Stručnjaci koji proučavaju fenomen plagijata povezuju ga s dominantnim načinom učenja – onim koje se služi prvenstveno memoriranjem a ne kritičkim propitkivanjem ideja. Onaj tko uči memoriranjem, tvrdi autorica, vjerojatnije će plagirati od onoga koji uči kroz kritičko propitkivanje. Upravo je memoriranje, piše Nalepa, bila ključna komponenta obrazovanja u postkomunističkim društvima.

Monika Nalepa, inače Poljakinja porijeklom, piše o vlastitom iskustvu pisanja prijemnog ispita za Sveučilište u Varšavi, na kojem je nemali broj potencijalnih studenata besramno prepisivao.

U tekstu poljske autorice definitivno postoji i više nego trunčica istine, što će priznati svatko tko je ikad čuo onu čuvenu izreku 'snađi se, druže', koja podrazumijeva 'snalaženje' na način koji može ali i ne mora biti legalan i/ili etičan. S druge strane, povezivati primjer Melanije Trump s praksom plagiranja u istočnoj Europi je, blago rečeno, vrlo nategnuto, a naročito obzirom da činjenicu da se autorica govora Melanije Trump (koja nije iz istočne Europe) i sama ispričala javnosti zbog plagiranja govora Michelle Obame.