Analiza
Sve više plavih jezera na Antarktici
Na najhladnijem dijelu Zemlje, Antarktici, posljednjih desetak godina javlja se sve više blistavo plavih jezera koja neodoljivo podsjećaju na mjesto najbržeg otapanja ledenjaka na svijetu - na Grenland, što ozbiljno zabrinjava znanstvenike.
Poznata je činjenica da globalno zatopljenje najviše pogađa Arktik, odnosno sjeverne polarne krajeve. Međutim, nova studija, objavljena u časopisu Geophysical Research Letters, pokazala je da se na priobalnom ledenjaku Langhovdeu na istoku Antarktike otapanjem formira veliki broj tzv. supraglacijalnih jezera. Od 2000. do 2013. godine u ljetnom razdoblju zabilježeno ih je oko 8.000. Posebno zabrinjava to što neka od njih vrlo brzo otječu u dublje slojeve leda, što može uzrokovati slabljenje ledenjaka, njihovo pucanje, destabilizaciju i klizanje u ocean. U konačnici ovaj proces može značajno ubrzati podizanje razina mora.
Znanstvenici ističu da je to prvi put da su zabiježili pojavu cijeđenja ledenjaka na istoku Antarktike. Ranije je ona bila uočena samo na toplijem, zapadnom dijelu, a vjeruje se da je uzrokovala spektakularna pucanja ledenjaka kao što je to bio slučaj s Larsenom B 2002. godine.
Stewart Jamieson, glaciolog sa Sveučilišta Durham u Velikoj Britaniji, jedan od autora studije, kaže da se istočni dio Antarktike do sada uglavnom smatrao vrlo hladnim i stabilnim.
Stvaranje jezera zabilježeno je u ljetnom razdoblju, u vrijeme kada temperature u tom području prelaze točku ledišta. 2012. na 2013. zabilježeno je rekordnih 37 dana s temperaturama iznad nule.
Istraživački tim najviše zabrinajava činjenica da sve više pokazatelja upućuje na to da su upravo ista takva jezera jedan od glavnih pokretača ubrzanog otapanja Grenlanda u posljednje vrijeme (video dolje). Nakon što se tijekom ljeta formiraju na površini leda, ona poniru i prodiru u dubine gdje podmazuju ledenjake i smanjuju njihovo trenje pri kretanju po tlu. Kada ta otopljena slatka voda konačno stigne do oceana, u njemu se ispred fronti ledenjaka stvaraju podvodni vrtlozi nalik na tornade koji uzrokuju daljnje otapanje leda.
Autori ističu da zabilježena pojava nije svojstvena samo kraju u kojem su provodili istraživanja, već se odvija i u drugim dijelovima Antarktike. Situacija za sada još nije jako dramatična, međutim s nastavkom klimatskih promjena stvari bi se mogle ubrzano pogoršavati.
Vezane vijesti
-
Nedjelja je bila najtopliji dan od 1939. godine u Sydneyu gdje je temperatura u predgrađu Penrith dosegnula 47,3 stupnjeva Celzijevih i zbog vrućine bio je prekinut teniski meč Australian Open. Meteorološki zavod je prvotno objavio da je to najtopliji dan u području Sydneya kad je temperatura dosegla 47, 1 stupnjeva u zapadnom predgrađu Penritha. Na stadionu gdje se igra kriket bilo je izmjereno 57,6 stupnjeva u sredini terena. Natjecanje na međunarodnom teniskom turniru u Sydneyu također je obustavljeno kad su temperature premašile 40 stupnjeva Celzijevih. Francuskinja Kristina Mladenović,. 11. igračica svijeta prekinula je meč i na Twitteru napisala "bila su 43 stupnja, a na igralištu možda i 50 u trenutku kada sam počela" te je izrazila žaljenje svojim fanovima, prenosi agencija AFP. U širem području Sydneya nametnuta je zabrana paljenja vatre kako bi se izbjegao rizik od požara, koji su uobičajeni za u ljetnom razdoblju u Australiji. Nekoliko požara već je zabilježeno u subotu, a veći broj kuća uništen je u državama Viktoriji i Južnoj Australiji. U rujnu 2017. Australci su upozoreni da se pripreme na opasno razdoblje požara nakon jedne od najsuših zima dosad. Više od 200 rekorda u temperaturi premašeno je širom Australije između prosinca 2016. i veljače 2017. , s toplinskim valovima, požarima i poplavama tijekom ljetnih mjeseci. Stručnjaci su upozorili da su temperature kopna i mora pogođene klimatskim promjenama koje vode još ekstremnijim vremenskim uvjetima. Zbog relativno male naseljenosti (24 milijuna stanovnika) u odnosu na svoju površinu i velike ovisnosti o ugljenu kao energetnu, Australija je jedan od najvećih svjetskih onečišćivača stakleničkim plinovima po glavi stanovnika.
-
O tome koliko će Zemlja biti toplija, ovisi i broj zatraženih azila mogao bi narasti od 28 do 188 posto, pokazala je projekcija stručnjaka sa njujorškog sveučilišta Columbia.
-
Dugačka 175 i široka 50 kilometara, radi se o jednoj od najvećih santi koju su znanstvenici registrirali posljednjih godina i trebat će dvije do tri godine da se posve istopi, priopćio je institut Alfred Wegener u Bremenu
-
Baza Experanza 24. ožujka 2015. evidentirala je temperaturu od 17,5 Celzijevih stupnjeva, objavila je Svjetska meteorološka organizacija (WHO)
Izdvojeno
-
Američki kutak Gradske knjižnice organizira susret s Dubravkom Kolanović pod nazivom Razmišljati kao slon, na odjelu za mlade, 13. prosinca, od 16,30 do 17,30 sati (Odjel za mlade).
-
Pročelnik Službe za kirurgiju Opće bolnice Zadar, izv.prof.dr.sc.Ivan Bačić, dr.med., boravio je proteklog tjedna u Rijeci. Ondje je, zajedno s torakalnim kirurzima iz KBC-a Rijeka, izvodio operacije u prsnom košu minimalno invazivnom tehnikom.
-
Planet je sve bolesniji, oni koji ga nastanjuju također. Ekološkom proizvodnjom možemo utjecati na vlastitu dobrobit i na dobrobit majke Zemlje. Zašto se onda tako teško odlučujemo na kupnju zdravih namirnica?
-
Jedna je osoba poginula u urušavanju dijela hale u Industrijskoj zoni Podi u Šibeniku, potvrdio je Hini zapovjednik šibenske Javne vatrogasne postrojbe Volimir Milošević u četvrtak.
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.