Klimatske promjene mogle bi do 2050. udvostručiti broj Europljana alergičnih na pelud ambrozije, pa bi se taj broj sa sadašnja 33 milijuna mogao popeti na 77 milijuna, ocjenjuje se u studiji objavljenoj ovog tjedna.

Ova biljka podrijetlom iz Sjeverne Amerike koja se veoma brzo širi i čiji pelud uzrokuje jake alergije, već je dosta prisutna u središtu i na jugu Europe te na jugoistoku Francuske, unatoč redovitim kampanjama uništavanja.

Alergija na ambroziju spada u peludne ili sezonske alergije od kojih u različitom stupnju pati gotovo 40 posto Europljana. Te alergije može prouzročiti pelud drveća (breza, čempres) u proljeće, a u ljeto i jesen pelud trava i korova.

"Ovo je prva studija kojoj je zadaća izmjeriti eventualni utjecaj klimatskih promjena na alergije", istaknuo je Iain Lake, voditelj studije objavljene u časopisu "Environmental Health Perspectives".

Znanstvenici su do broja 77 milijuna alergičnih Europljana došli polazeći od pretpostavki koje pokazuju da će se pelud ambrozije u budućnosti proširiti i na druge europske zemlje poput Njemačke i Poljske.

Kako navode istraživači, dvije trećine tog povećanja mogu se pripisati klimatskim promjenama, a jedna trećina prirodnom širenju te agresivne biljke.

Budu li se provodile mjere za suzbijanje ambrozije, broj alergičara bi do 2050. mogao pasti na 52 milijuna, a bude li se biljka širila brže nego što se predviđa, taj broj bi, naprotiv, mogao narasti na 107 milijuna, upozorila je Michelle Epstein, znanstvenica na bečkom sveučilištu.

Ona u budućnosti predviđa pogoršanje simptoma alergije na ambroziju zbog jače koncentracije peluda i duljeg razdoblja cvjetanja koje bi se moglo protegnuti do sredine listopada.

Ova biljka koja može narasti do 1,80 m, iznimno je otporna i prilagođava se gotovo svakoj vrsti tla, dobro podnosi sušu a njezino sjeme može u tlu preživjeti više od deset godina.

Osim u Sjevernoj Americi i u Europi, proširila se i u nekim dijelovima Australije, Južne Amerike, pa čak i Japana.