"Povišicu" bi trebalo osjetiti više od 100.000 siromašnih građana tijekom 2017. godine, čemu će prethoditi izmjene Zakona o socijalnoj skrbi, a za provedbu tog plana valja osigurati i dodatnih 100 milijuna kuna u proračunu za iduću godinu, koji još nije donesen. Inače, u 2015. na ime ZMN-a isplaćeno je ukupno 607 milijuna kuna ili gotovo 40 milijuna manje nego 2014. godine.

Do takvog scenarija došlo je nakon što je, u okviru Nacionalnog programa reformi, provedena analiza socijalnih naknada, na temelju čega je Ministarstvo socijalne politike i mladih predložilo konsolidaciju naknada za troškove stanovanja u zajamčenu minimalnu naknadu. Time bi se ukinula zakonska obveza jedinica lokalne samouprave, koje većina ne poštuje, da korisnicima ZMN-a isplaćuju naknade za troškove stanovanja, a osnovica za tu naknadu uvećala bi se za 20 posto.

Posljednjeg dana 2014. godine registrirano je 102.297 korisnika prava na ZMN u Hrvatskoj, od čega 28.840 samaca i 73.457 članova kućanstava. Brojke su donekle smanjene u odnosu na 2013. godinu s ukupno 113.358 korisnika ZMN-a, ali povećane u odnosu na 2014., kada su socijalnu pomoć primala 101.343 građana.

Dvije trećine gradova i općina ne podmiruje troškove stanovanja socijalno ugroženima 

'Dosadašnji način ostvarivanja ovoga prava u praksi se pokazao manjkavim i diskriminirajućim jer je tek oko trećine gradova i općina osiguravalo sredstva za podmirivanje troškova stanovanja za korisnike ZMN-a i to u pravilu veći gradovi i općine. Izmjenom pristupa bi se povećala socijalna sigurnost naših građana koji žive u područjima koja iz prihoda ne mogu financirati naknadu za troškove stanovanja, dok bi općine i gradovi, u skladu sa svojim socijalnim politikama, mogli kreirati određeni nadstandard', obrazložila je Topčić Rosenberg za tportal.

Inače, konsolidiranje tih dviju naknada dio je većeg programskog paketa kojim se Ministarstvo socijalne politike i mladih bavi u zadnjih šest mjeseci, s ciljem standardiziranja kriterija za naknade sa socijalnim značenjem, konsolidiranja nadležnosti za određene naknade, ali i jasnog razgraničenja između naknada koje su po svojoj namjeni socijalne od onih koje građani primaju zbog zdravstvenih ili nekih drugih statusa.

Jedinstveni centar za naknade (JCN) ubrzat će postupke i smanjiti opterećenje građana

Takav masterplan podrazumijeva i da će se konačno ostvariti Jedinstveni centar za naknade (JCN), koji je trebao početi s radom još prije godinu dana.

'Razvijamo sustav koji će omogućiti građanima jednostavniji pristup socijalnim naknadama te ujedno smanjiti trošak države za njihovo administriranje. Uspostavom virtualnog Jedinstvenog centra za naknade u prvoj fazi povezat će se četiri tijela državne uprave: Ministarstvo socijalne politike i mladih, Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) te omogućiti građanima prijavu za četiri naknade (ZMN, rodiljne naknade, doplatak za djecu i naknade za nezaposlene) putem web aplikacije. Ujedno, povezivanjem na postojeće baze prestat će potreba za dokazivanjem različitih statusa te građani više neće morati donositi potvrde ni dolaziti u urede nadležnih tijela, što će ubrzati postupke i smanjiti opterećenje građana', opisuje Topčić Rosenberg.

Odluka o nadležnom državnom tijelu do kraja 2016.

Osim virtualnog, uspostavit će se fizička mjesta na kojima će građani kojima je to potrebno moći dobiti pomoć u ispunjavanju zahtjeva, a sama njihova obrada provodit će se u okviru jednog tijela. Odluka o nadležnom tijelu koje će objedinjavati administriranje ovih naknada očekuje se do kraja godine, najavljuje pomoćnica ministrice socijalne politike i mladih.

U drugoj fazi, dodaje Topčić Rosenberg, planira se omogućiti pristup ovoj aplikaciji i jedinicama lokalne samouprave kako bi se stvorila mogućnost jasnog prikaza različitih naknada koje građani dobivaju iz različitih izvora, ali i sustavna uspostava kriterija za odobravanje naknada sa socijalnim značenjem.

Gdje je zapelo? Potkapacitirani infrastrukturno i u ljudstvu

Planirane promjene dio su pristupa redizajnu zajma Svjetske banke, kojim je 2014. godine ugovoreno financiranje pet reformskih područja, od kojih je jedna uspostava Jedinstvenog novčanog centra pri uredima državne uprave.

'S obzirom na to da početkom 2016. godine nijedan ured državne uprave nije bio infrastrukturno ni ljudskim kapacitetima osposobljen za preuzimanje administriranja prve naknade (ZMN), koje je prema Zakonu o socijalnoj skrbi trebao preuzeti 1. lipnja 2016., niti je, što je još važnije, bila izrađena aplikacija kojom bi se uredima državne uprave omogućilo operativno administriranje naknada, Ministarstvo socijalne politike i mladih je dopunama i izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi produžilo period prebacivanja nadležnosti na 31. ožujka 2017. Paralelno s tom izmjenom, pristupilo se redizajnu koncepta uspostave JCN-a s obzirom na to da je, iz prethodno opisanih razloga, bilo očito da je nemoguće slijediti zamišljeni koncept i dinamiku uspostave JCN-a pri uredima državne uprave', zaključuje Topčić Rosenberg.