​MUP RH pokrenuo je Kalendar nasilja u travnju 2019. s ciljem svakodnevnog izvještavanja javnosti o kaznenim djelima i prekršajima nasilja u obitelji.

MUP je objavio da je tijekom prosinca bilo više od 200 kaznenih djela nasilja u obitelji. Predblagdansko vrijeme posebno je osjetljivo doba za žrtve nasilja jer u prosjeku obitelji više vremena provode kod kuće. Nerijetko se događa da se u ovom periodu nasilnike pušta van, bez prethodnog obavještavanja žrtve.

MUP RH pokrenuo je Kalendar nasilja u travnju 2019. s ciljem svakodnevnog izvještavanja javnosti o kaznenim djelima i prekršajima nasilja u obitelji.

“Cilj je upoznati javnost s brojnošću ovih kaznenih djela i prekršaja, po kojima policija i druge nadležne službe svakodnevno postupaju, daleko od očiju javnosti”, pišu na svojoj stranici. Kako otkrivaju podaci, obiteljsko nasilje je u porastu, što se posebno odnosi na kaznena djela.

Naime, samo u prvih osam mjeseci ove godine bilo je 1693 žrtava kaznenih djela nasilja u obitelji, od kojih su čak 1441 – žene.

To je bilo za čak 14% više u odnosu na isto razdoblje 2023. godine.

Promatrajući porazne postotke i tragične vijesti, i imajući na umu činjenicu da sudovi nerijetko propisuju kaznu i manju od minimalne, u prosincu smo se obratili sigurnoj kući Vukovarsko-srijemske.

Kao glavne probleme istaknule su davanje uvjetnih umjesto zatvorskih kazni, ali i – puštanje nasilnika, kojem su propisane zaštitne mjere zabrane približavanja, na slobodu.

Kako navode, u praksi izuzetno rijetki slučajevi u kojima su počinitelj uopće i osuđeni na zatvorsku kaznu. “U kaznenim postupcima najčešće kazne su uvjetne, dok je u prekršajnim postupcima to novčana kazna”, pišu, a navode i slijedeće:

“U slučajevima u kojima je izrečena bezuvjetna kazna, ona kraće traje te je nerijetko umanjena za period koji je počinitelj prethodno proveo u istražnom zatvoru tijekom trajanja postupka. Takve vrste sankcija ukazuju na nedovoljan angažman sustava u borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji i djeluju odvraćajuće na žrtvu, umjesto na počinitelja”, ističu.

Žrtve ostaju u mraku

Prije puštanja zatvorenika, žrtva o tome, prema zakonu, mora biti pravovremeno obaviještena. Međutim, kako pišu, korisnice se često žale da nisu bile obaviještene o puštanju okrivljenika iz istražnog zatvora, odnosno, da nisu znale je li počinitelju određen istražni zatvor ili je pušten na slobodu uz mjere, jesu li i kakve mjere određene i slično.

“Zbog toga su žrtve nerijetko dovedene u situaciju da se boje vratiti u kućanstvo jer ne znaju hoće li tamo zateći počinitelja te su u strahu za svoju sigurnost jer ne znaju je li počinitelj na slobodi ili nije”, rekle su tada zaposlenice sigurne kuće Vukovarsko-srijemske.

Kome se obratiti?

Popis korisnih kontakta kojima se možete obratiti u slučaju da ste žrtva bilo kakve vrste nasilnog ponašanja pogledajte OVDJE.