Zemlje širom svijeta potrošile su u 2021. godini na oružje više od dva bilijuna dolara prvi puta otkada je Švedski institut za međunarodna mirovna istraživanja (SIPRI) počeo pratiti podatke.

Potrošnja na oružje, prilagođena za inflaciju, porasla je prošle godine 0,7 posto, na 2,112 bilijuna dolara, izvijestio je SIPRI u ponedjeljak.

Zemlje su više trošile na oružje i u dvije godine pandemije, ističu u institutu.

"Vojna potrošnja dosegnula je rekordne razine unatoč ekonomskim posljedicama pandemije covida 19", istaknuo je viši istraživač SIPRI-jevog Programa vojne potrošnje i proizvodnje oružja Diego Lopes da Silva.

Unatoč većem iznosu udio vojne potrošnje u globalnom BDP-u smanjen je za 0,1 postotni bod, na 2,2 posto BDP-a budući da su zemlje više izdvajale i za poticaje gospodarstvu, stvorivši uvjete za njegov brzi oporavak od pandemijske krize.

"Tempo rasta usporio je u realnom izrazu zbog inflacije. U nominalnom izrazu vojna potrošnja porasla je 6,1 posto", dodao je Da Silva.  

Najviše su na oružje prošle godine trošili SAD, Kina, Indija, Britanija i Rusija.

Američka potrošnja na oružje pala je 1,4 posto, na 801 milijardu dolara, s udjelom u BDP-u od 3,5 posto. Pad odražava i smanjenu potrošnju na istraživanje i razvoj, ali SAD se, po svemu sudeći, i dalje fokusira na "tehnologije nove generacije", primjećuju u SIPRI-ju.

Ruska potrošnja porasla je prošle godine 2,9 posto, na 65,9 milijardi dolara, s udjelom u BDP-u od 4,1 posto. Veća izdvajanja za oružje omogućile su više izvozne cijene energenata, a vremenski su se poklopila s pripremama invazije na Ukrajinu, primjećuju u SIPRI-ju.

Ukrajina je od ruskog pripojenja Krima 2014. godine jačala obranu, povećavši potrošnju na oružje 72 posto. U 2021. potrošnja je ipak pala, na 5,9 milijardi dolara, s udjelom u BDP-u od 3,2 posto, izračunao je SIPRI.